Litvanski predsednik Gitanas Nauseda upozorava da NATO rizikuje raspad ako neke države članice ne ispune cilj Alijanse da troše pet odsto bruto domaćeg proizvoda na odbranu, prenosi "Politiko".
"Bilo bi veoma kontradiktorno ako bi neke zemlje pokušale da urade više i dostigle ovaj cilj u narednim godinama, a druge zemlje bi ostale na nivou od dva ili 2,5 odsto. To će podeliti, prirodno podeliti, Alijansu na dva ili tri dela, a to nije baš dobro za kolektivni odbrambeni duh u alijansi i za našu solidarnost", rekao je Nauseda novinarima u Berlinu tokom zajedničke konferencije za novinare sa svojim letonskim i estonskim kolegama i nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Saveznici NATO-a, sa izuzetkom Španije, saglasili su se na prošlogodišnjem samitu u Hagu da potroše pet odsto BDP-a na odbranu do 2035. godine. Ipak, s obzirom na to da većina evropskih zemalja trenutno troši daleko ispod tog nivoa i bori se sa fiskalnim ograničenjima, ostaje nejasno koliko će njih ispuniti taj cilj.
Baltičke zemlje Letonija, Litvanija i Estonija su među najvećim evropskim potrošačima na odbranu u odnosu na ekonomski učinak. Njihovi lideri sastali su se sa Mercom u Berlinu kako bi koordinisali stavove pred samit NATO-a u Ankari sledeće nedelje.
Ključni prioritet za evropske lidere na tom samitu biće ubeđivanje američkog predsednika Donalda Trampa da čine dovoljno da povećaju odbrambene izdatke usred zabrinutosti da bi predsednik mogao da oslabi posvećenost SAD alijansi ili da kazni zemlje koje ne ispunjavaju očekivanja.
"Sjedinjene Države troše više novca na NATO nego blio koja druga zemlja, daleko, da bi ih zaštitile, a da od toga nemaju nikakvu korist", rekao je Tramp.
Merc je rekao da Nemačka preduzima korake ka ispunjenju cilja potrošnje NATO-a, koji se Berlin obavezao da će postići do 2029. godine.
"Nemačka udvostručuje svoj odbrambeni budžet u roku od četiri godine. Ovo je najveći napor koji smo ikada uložili da ojačamo naše odbrambene sposobnosti. U tom pogledu, nemamo šta da krijemo ni od koga", pravdao se Merc.