Svet

Pomorska interakcija 2026: Rusija i Kina upućene jedna na drugu

Remilitarizacija nacija poraženih u Drugom svetskom ratu, koja je uveliko u toku, Moskvi i Pekingu ne ostavlja puno izbora
Pomorska interakcija 2026: Rusija i Kina upućene jedna na druguGetty © Yi Haifei/China News Service/VCG

Zapadni mediji tekuću pomorsku vežbu ratnih mornarica Kine i Rusije, nazvanu "Pomorska interakcija 2026", rutinski predstavljaju kao pretnju, jer im tako nalaže kanon njihovog hladnoratovskog nazora: ukoliko se neko udružuje, to po definiciji čini da bi nekoga ugrozio, pri čemu se sam kontekst fragmentizuje do mere koja odgovara medijskoj interpretaciji samog događaja.

Dobar primer za to je sukob u Ukrajini. Kao polazna tačka tog sukoba, medijskim zumiranjem ciljanog događaja uzima se 2022. godina, kao da pre nje ničega nije bilo.

Slično je sa pomorskim i uopšte vojnim vežbama Rusije i Kine. Dve najznačajnije sile Evroazije upućene su geopolitičkom stvarnošću jedna na drugu, a njihove zajedničke vojne i pomorske vežbe predstavljaju jedan od odgovora na rastuće vojne pritiske kojima su izložene.

Naročito remilitarizacija nacija poraženih u Drugom svetskom ratu, koja je uveliko u toku, Moskvi i Pekingu ne ostavlja puno izbora.

Može se, bez preterivanja reći, da su združene pomorske vežbe Rusije i Kine, ali i one vojne, dobar primer blagovremene anticipacije procesa kojima danas svedočimo.

Rusija i Kina su 2005. godine anticipirale ono što dolazi 

Dve zemlje su, podsetimo, još 2005. godine uspostavile prvi okvir strategijske saradnje svojih dveju ratnih mornarica, nazvan "Mirovna misija". Posredi je bila prva velika pomorske vežba ruske i kineske ratne mornarice u Istočnom kineskom moru i oko poluostrva Đijaodung u provinciji Šandung, uz učešće razarača, pomorske avijacije, podmorničkih snaga i desantnih brodova.

Godine 2012, dve zemlje su ustanovile sveobuhvatni program zajedničkih pomorskih vežbi, nazvan "Zajedničko more" koji, bezmalo svake godine, traje do danas, uz sada već tradicionalne zajedničke patrole Tihim okeanom koje uslede posle svake od pomenutih vojnih vežbi.

Veliku pažnju zapadnih sila izazvala je vežba ratnih mornarica Rusije i Kine, izvedena 2015. godine u Sredozemlju, kada su dve ratne mornarice pokazale da združeno mogu da deluju i daleko od svojih matičnih luka.

Na Dalekom istoku naročitu zabrinutost danas predstavlja sve intenzivniji zaokret u politici Japana, kao ključnog saveznika SAD u regionu Dalekog istka, koji obnavlja svoje vojne potencijale, uprkos politici odricanja od rata koju je Tokio zagovarao nakon Drugog svetskog rata. Vrlo slično je u Evropi, gde se Nemačka, slično kao posle Prvog svetskog rata, okrenula obnovi svoje vojne moći.

Jedan od najvažnijih ciljeva ovogodišnje vežbe ruske i kineske ratne mornarice, jeste smanjenje pretnji koje su uočene u ključnim strategijskim koridorima, a zajedničkim vežbama dve strane nastoje da pokažu svoju sposobnost da te pomorske puteve održe otvorenim i da deluju dublje u Tihom okeanu, navode kineski mediji.

Vežba služi očuvanju mira, ali i međunarodnog poretka

Ove vežbe su, takođe, jasan signal sve bliže koordinacije Kine i Rusije u odgovoru na regionalne aktere koji se smatraju neprijateljski nastrojenim. Tako smatra Sung Džungping, kineski vojni analitičar, koji ističe da ovogodišnja vežba služi ne samo očuvanju mira i stabilnosti u regionu, već i očuvanju međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svetskog rata.

"Stoga je zajednička operacija namenjena odvraćanju jednostranih postupaka pojedinih zemalja, suprotstavljanju istorijskom revizionizmu i obeshrabrivanju ponašanja koje se smatra narušavanjem bezbednosti i blagostanja susednih zemalja", naveo je Sung u izjavi kineskim medijima.

image
Live