Iako je prvi dan samita NATO-a u Ankari protekao uz poruke o jedinstvu i novim obavezama saveznika, prava slika Alijanse vidi se daleko od kamera. Podele su duboke, interesi različiti, a pitanje je da li NATO u sadašnjem obliku uopšte ima budućnost, ocenio je penzionisani potpukovnik KOS-a Ljuban Karan u emisiji "Danas na RT".
Prema njegovim rečima, već izbor mesta održavanja samita govori da se odnosi među saveznicima menjaju.
"Zvanično, reklo bi se da tu nema velikih problema. Ali na marginama se vidi da nema jedinstva u NATO paktu i da on nema neku veliku šansu za opstanak, bar ne u ovoj formi. To shvataju i evropski lideri i Tramp. I jedni i drugi imaju neke svoje planove. Zašto je ovaj sastanak u Ankari? Imate Evropu i Ameriku koje se sastaju na ničijoj zemlji. Nije sastanak u prestonici EU, nije u SAD. Turska jeste članica NATO pakta, ali je bilo tu klackanja u odnosima. Oni sada, zapravo, pokušavaju Tursku da odobrovolje i da joj vrate onu ulogu koju je imala pre pokušaja atentata na Erdogana ili onog prevrata", rekao je Karan.
Gost televizije RT Balkan smatra da Sjedinjene Američke Države već menjaju svoju globalnu vojnu strategiju i da postepeno smanjuju trajno prisustvo u inostranstvu.
"SAD definitivno imaju u planu da povuku snage na svoje teritorije i gase baze po svetu. To se moglo zaključiti po jednoj važnoj tački ovog samita – ulaganja ogromnog novca u transportne avione. To je vezano za onu Trampovu strategiju da se u SAD prave interventne jedinice koje će intervenisati po svetu kao neki vazdušni desant", naveo je on.
Govoreći o evropskim saveznicima, Karan je ocenio da se oni nalaze u sve težoj poziciji jer su, kako kaže, svoju bezbednost decenijama zasnivali na američkoj vojnoj zaštiti.
"Evropa se ponaša konfuzno. Evropski lideri koji su na te pozicije došli na rusofobiji, i jednostavno ne odustaju od te svoje mantre. Predstavljaju Rusiju kao opasnost, govore da će da napadne Evropu, a sve je vezano za propagandu prema sopstvenom stanovništvu. Već vlada strah da će Amerika da povuče sve svoje vojnike nazad. A Evropa nema vojsku koja može da nadoknadi ono što bi Tramp mogao da povuče", rekao je Karan.
Takođe, sagovornik emisije "Danas na RT" smatra da Evropa nije u stanju ni da samostalno izgradi sistem protivraketne odbrane.
"Evropa ne može sama da napravi protivraketni štit bez SAD, oni nemaju te kapacitete, samo prave planove na papiru. Sama industrija koju imaju nije prilagođena proizvodnji takvih sredstava, morali bi sve da kupuju od SAD. A SAD ne mogu da proizvedu toliko toga koliko treba. Rat sa Iranom je pokazao da se skladišta brzo prazne, da proizvodnja ne može da prati ni jedan rat koji vode", dodao je.
Osvrćući se na nastup Donalda Trampa u Ankari, Karan smatra da je američki predsednik namerno pojačao pritisak na evropske saveznike.
"Tramp je došao sa namerom da ih zastraši. Nema milosti prema evropskim liderima, a posebno se ustremio na Britance jer su to američki tradicionalni saveznici, pa sada smatra da su ih izdali. Ljut je zbog Irana, ali i zato što je shvatio da nema moć nad NATO paktom. Mana te Alijanse je što se odluke donose konsenzusom i zato će se i raspasti. Ko poznaje vojnu logiku i sistem rukovođenja i komandovanja, zna da je to katastrofalna mana", ocenio je on.
Karan smatra da Tramp NATO vidi kao sredstvo za ostvarivanje američkih interesa, ali da je na Bliskom istoku naišao na ograničenja takve politike.
"Tramp je mislio da, kao vodeća država NATO-a i finansijer, može od pakta da napravi neke interventne snage za disciplinovanje drugih država po svetu. Usmeren je na Iran, pre toga na Venecuelu, priča se o Kubi… Kod Irana naišao je na tvrd orah i trebala mu je kompletna NATO armada da bi mogao da porazi državu koja je vrlo teška za promenu režima", naveo je.
Govoreći o Trampovim ponovljenim izjavama da bi Grenland trebalo da bude pod upravom SAD, Karan je ocenio da se iza te politike kriju pre svega ekonomski i geostrateški interesi.
"Svi u Evropi sada govore da su granice nepromenjive, da je suverenitet u pitanju. Dakle, u Evropi su i suverenitet i granice svetinja, dok tuđe granice mogu da krše i lome po celom svetu. Mislim da će Grenland ipak biti američki, bez obzira na sve otpore koji postoje. Ali nije tu u pitanju nikakva strategija, nego bogatstvo Grenlanda i bogatstvo Severnog pola. Kada Tramp ima Grenland, Kanadu, koju gura u SAD, Aljasku, zatvara pola polarnog kruga, a druga polovina je ruska. Verujem da je to na Aljasci bila jedna od tema", zaključio je Karan.