Svetska konferencija posvećena veštačkoj inteligenciji i Sastanak na visokom nivou posvećen globalnom upravljanju veštačkom inteligencijom počeli su danas u Šangaju i trajaće do ponedeljka. Ujedinjene nacije su prethodno, 6. i 7. jula, u Ženevi održale prvo zasedanje Globalnog dijaloga posvećenog upravljanju veštačkom inteligencijom.
Koliki značaj Kina pridaje pomenutim skupovima u Šangaju, ali i aktivnostima UN, vidi se po tome što se kineski predsednik Si Đinping obratio učesnicima skupova u Šangaju, iznevši četiri zapažanja u vezi sa globalnim upravljanjem veštačkom inteligencijom.
Kina priželjkuje da se veštačkom inteligencijom upravlja sa pozicija UN i opšteg svetskog interesa. Nasuprot Pekingu, Vašington insistira na vlastitoj kontroli prednosti i distribucije možda najznačajnije tehnologije 21. stoleća.
Po Siju, odnosno onome što je saopštio u Šangaju, potrebno je pridržavati se principa otvorenosti i obostrano korisne saradnje, uz podsticanje razvoja zasnovanog na inovacijama. On je istakao značaj otvorenog koda, razmene znanja, saradnje i deljenja resursa kako bi se ubrzale tehnološke inovacije, razvoj industrije i praktična primena veštačke inteligencije.
Zatim, potrebno je povećati svest o rizicima i obezbediti bezbedan i kontrolisan razvoj veštačke inteligencije.
Treće, potrebno je podsticati inkluzivnost i međusobno učenje među civilizacijama. Četvrto, potrebno je jačati solidarnost i unaprediti globalno upravljanje veštačkom inteligencijom.
Srbija među osnivačima Svetske organizacije za saradnju u oblasti veštačke inteligencije
Dan ranije, takođe u Šangaju, u prisustvu kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jia osnovana je Svetska organizacija za saradnju u oblasti veštačke inteligencije (WAICO), a među 29 zemalja osnivača našla se i Srbija.
Osnivanjem ove organizacije, Kina i preostalih 28 zemalja uložiće energične napore, kako bi svet, kroz dijalog i u opštem interesu, na valjan način uspostavio pravila i standarde za upotrebu veštačke inteligencije.
Osnivanje Svetske organizacije za saradnju u oblasti veštačke inteligencije, posmatrano iz kineske perspektive, predstavlja važan korak u nastojanju da se oblikuje novi okvir za globalno upravljanje jednom od najznačajnijih tehnologija 21. veka.
Za Peking, veštačka inteligencija nije isključivo pitanje tehnološke konkurencije, već je oblast u kojoj je neophodno uspostaviti međunarodna pravila koja bi sprečila da razvoj ove tehnologije kontroliše ograničen broj najrazvijenijih zemalja i određeni broj tehnoloških kompanija.
Kako da tehnologija bude dostupna svima
Posredi je ideja da razvoj ove tehnologije i njena distribucija bude zasnovana na multilateralizmu, saradnji i principu da korist od novih tehnologija treba da bude dostupna svim zemljama, posebno državama u razvoju.
Istovremeno, WAICO je za Peking način da ponudi alternativu modelima upravljanja veštačkom inteligencijom koje predvode SAD i njihovi saveznici, a ta koje Kina smatra da su usmerene na očuvanje tehnološke dominacije malog broja zapadnih zemalja.
Okupljanjem istomišljenika, Kina nastoji da izgradi širi savez koji bi podržao inkluzivniji pristup svetskom razvoju veštačke inteligencije, nasuprot američkom konceptu dominacije i ograničene distribucije.
Časopis "Nikei Azija" nedavno je, pozivajući se na relevantne izvore, naveo da, premda Kina od 2024. godine aktivno učestvuje u pregovorima o upravljanju veštačkom inteligencijom u okviru UN i drugih regionalnih i međunarodnih foruma, Vašington generalno pokazuje malo interesovanja za takve razgovore.
Ovo je u autorskom članku, objavljenom u "Global tajmsu", primetio Šen Ji sa Univerziteta Fudan.
"Sjedinjene Američke Države nisu nesvesne rizika koje nosi veštačka inteligencija. Pravo pitanje je u tome što je sadašnja administracija tim rizicima dala jasan redosled prioriteta: po njihovom mišljenju, najveća pretnja je gubitak američke tehnološke dominacije, odmah zatim opasnost da napredne tehnologije dospeju u ruke njihovih konkurenata. U međuvremenu, uticaji veštačke inteligencije na društvo, rad, životnu sredinu i globalnu nejednakost u razvoju potisnuti su u relativno sporednom položaju. To objašnjava zašto su SAD na Samitu o akciji u oblasti veštačke inteligencije 2025. u Parizu odbile da potpišu međunarodnu deklaraciju o 'inkluzivnoj i održivoj' veštačkoj inteligenciji", konstatovao je Šen Ji.
SAD ponovo ostaju usamljene
"Štaviše, kada je Generalna skupština UN u februaru 2026. glasala o osnivanju nezavisnog međunarodnog naučnog panela o veštačkoj inteligenciji, SAD su bile jedna od samo dve zemlje koje su glasale protiv. Američki predstavnici su javno izjavili da upravljanje veštačkom inteligencijom ne treba da diktiraju UN, naglašavajući umesto toga da će Vašington sarađivati sa zemljama istomišljenicama", podseća Šen, konstatujući da ovakvi postupci jasno pokazuju šta SAD priželjkuju: one daju prednost sistemu malih grupa kojim dominiraju same i njihovi bliski saveznici, dok istovremeno ostaju duboko sumnjičave prema UN i drugim istinski reprezentativnim globalnim institucijama.
"U suštini, SAD je najviše stalo do toga da moć postavljanja pravila čvrsto zadrže u sopstvenim rukama", konstatovao je Šen, naglašavajući da istinska svrha globalnog upravljanja jeste i da spreči da nekolicina tehnoloških supersila i multinacionalnih giganata monopolizuje budućnost veštačke inteligencije.
"Koren sadašnje američke dileme u upravljanju veštačkom inteligencijom je sledeći: kada se rast tržišne kapitalizacije tretira kao glavno merilo uspeha veštačke inteligencije, stvarni uticaji na obične ljude – kao što su zapošljavanje, obrazovanje, privatnost, javne usluge i energetsko opterećenje – lako bivaju potisnuti u drugi plan kao sporedna pitanja", nave je Šen.