
Šuljok potpisao kraj mandata, Agneša Foršthofer privremeno na čelu Mađarske

Nakon što je predsednik Tamaš Šuljok potpisao 17. amandman na Ustav, čime je i formalno potvrđen prestanak njegovog mandata, premijer Peter Mađar saopštio je da će ovu funkciju privremeno preuzeti predsednica parlamenta Agneša Foršthofer.
Mađar je u video-obraćanju istakao da ovim potezom "prestaje mandat predsednika, Ustavni sud biva oslobođen, jača se pravosudna samouprava i stvara se ustavni osnov za osnivanje Nacionalne kancelarije za povraćaj i zaštitu imovine".

Amandman, pored promena u izvršnoj vlasti, uvodi i strogo ograničenje od maksimalno 12 godina za poslanički mandat.
Premijer je ovaj trenutak ocenio kao istorijski korak u obnovi ustavnog poretka, naglasivši da Mađarska time ponovo uspostavlja sistem u kojem je vlast smenjiva i ograničena.
Parlament sada ima rok od 30 dana da izabere novog predsednika države.
Inače, mađarski predsednik Tamaš Šuljok je potpisao 17. amandman, kojim se utvrđuje da mandat aktuelnog predsednika prestaje dan nakon njegovog stupanja na snagu.
Šuljok je u video-snimku objavljenom na društvenim mrežama naveo da, budući da predsednik ne može da uputi ustavne amandmane Ustavnom sudu radi suštinske provere, on nema ustavna sredstva da ospori trenutni amandman, uprkos njegovoj potencijalnoj neusklađenosti sa ustavnim načelima, prenosi agencija MTI.
Istakao da potpisivanjem ovog akta ispunjava dužnost propisanu Osnovnim zakonom, nakon što je pažljivo razmotrio pravne mogućnosti i postupio u skladu sa svojom savešću.
"Moj potpis predstavlja konačnu potvrdu moje predsedničke dužnosti i znak mog apsolutnog poštovanja funkcije predsednika države u svim okolnostima", poručio je Šuljok.
Premijer Peter Mađar ocenio je da je reč o važnom koraku u, kako je naveo, obnovi ustavnog poretka i reformi državnih institucija.
Za usvajanje izmena Ustava glasalo je 139 poslanika, dok je šest bilo protiv, preneo je ranije mađarski portal Indeks.
Nova vladajuća stranka Tisa inicirala je izmenu Ustava kako bi zakonski okončala mandat predsednika Šuljaka nakon što je on odbijao da podnese ostavku.
Ovaj potez usledio je posle Šuljokovih pokušaja da svoju poziciju odbrani mišljenjem Venecijanske komisije i naglašavanja potrebe za ustavnim postupanjem vlasti.




