Rat na Bliskom istoku nastavljen je novim zaoštravanjem retorike između Vašingtona i Teherana, upozorenjima o mogućem širenju sukoba, intenzivnim američkim vojnim aktivnostima u Ormuskom moreuzu i diplomatskim razgovorima o budućnosti Libana.
Iranske vlasti saopštile su da će svaki eventualni američki napad na iranske nuklearne objekte biti tretiran kao direktno proširenje rata, uz poruku da će odgovor uslediti napadima na interese Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika širom regiona.
U saopštenju iranskog centralnog štaba Hatem el-Anbija navodi se da će svi američki interesi, kao i ciljevi njihovih saveznika i partnera, postati mete iranskih oružanih snaga ukoliko američka vojska izvede udare na nuklearna postrojenja i druge osetljive objekte u Iranu.
Ova poruka usledila je nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da bi Sjedinjene Američke Države "veoma skoro" mogle da izvedu napad na područje planine Pijuk, u blizini Natanca, za koje Vašington sumnja da se u njemu nalazi premešten nuklearni materijal.
Dok su dve zemlje razmenjivale pretnje, američki ministar odbrane Pit Hegset izneo je nove detalje o operacijama američke vojske u Persijskom zalivu. Govoreći pred Odborom za budžet Senata, Hegset je rekao da američke snage i dalje, kako je naveo, tajno sprovode operacije obezbeđivanja komercijalnih brodova kroz Ormuski moreuz.
Prema njegovim rečima, u okviru operacije "Projekat Sloboda" američka vojska omogućila je prolazak tankera koji su prevozili između 400 i 500 miliona barela nafte kroz jedan od najvažnijih svetskih pomorskih koridora. On je ocenio da američka vojska praktično kontroliše saobraćaj kroz moreuz uprkos, kako tvrdi, iranskim napadima na trgovačke brodove.
Američki ministar odbrane optužio je i Rusiju i Kinu da, kako je rekao, "na različitim nivoima" omogućavaju pojedine aktivnosti Irana tokom sukoba, ne iznoseći dodatne detalje i naglašavajući da način američkog odgovora ostaje poverljiv.
Paralelno sa vojnom eskalacijom, Vašington je bio domaćin i važnog diplomatskog sastanka. Libanski predsednik Džozef Aun razgovarao je sa Donaldom Trampom, pri čemu je naglasio da je potpuno povlačenje izraelskih snaga sa libanske teritorije ključni preduslov za stabilizaciju zemlje.
Kako je saopštilo libansko predsedništvo, Aun je ukazao na razorne posledice rata između Izraela i Hezbolaha i ocenio da jedino povratak pune teritorijalne kontrole može omogućiti libanskim institucijama da uspostave puni suverenitet.
Tokom razgovora bilo je reči i o jačanju američke podrške libanskim oružanim snagama, kao i o unapređenju političke, bezbednosne i ekonomske saradnje između dve države.
Sve o situaciji na Bliskom istoku mogli ste da pratite u blogu na RT Balkan.
22. jul 2026 • 22:06
Nisu spremni da sklope dogovor, ali će biti veoma brzo, poručio je predsednik SAD Donald Tramp.
Američka vojska: Devet brodova preusmereno od ponovnog uvođenja pomorske blokade Irana
Centralna komanda američke vojske (CENTKOM) saopštila je da je do srede, tokom pomorske blokade Irana, preusmerila devet komercijalnih plovila i onesposobila jedno.
Tramp je ponovo uveo blokadu prošle nedelje nakon što je propao memorandum o razumevanju, dok Vašington pokušava da primora Iran da se vrati pregovorima pod njegovim uslovima.
Očekuje se da je prethodni embargo, koji je bio na snazi od sredine aprila do sredine juna, koštao Iran milijarde dolara od prihoda od nafte.
Američka vojska je saopštila da je tokom prethodne blokade preusmerila više od 140 plovila i onesposobila devet brodova.
Garibabadi: SAD nisu ostvarile strateške dobitke i ugrožavaju globalnu bezbednost
Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi izjavio je da Sjedinjene Države nisu ostvarile "strateške dobitke" u sukobu i da svojim postupcima samo ugrožavaju globalnu bezbednost.
Govoreći na sastanku sa 25 evropskih ambasadora i otpravnika poslova u Teheranu, Garibabadi je istakao da je Iran izneo svoj jasan stav o trenutnom ratu.
"Podsetio sam ih da smo u četrdesetodnevnom ratu naneli težak poraz agresorima. I u ovom novom krugu vojne agresije odlučno ćemo braniti svoju domovinu i nacionalne interese", objavio je on na platformi Iks.
Dodao je da ovi ratovi nisu doneli nikakve strateške dobitke Americi, već isključivo ugrožavaju regionalni i globalni mir i bezbednost, poručivši da se od Evrope očekuje da zaštiti Povelju Ujedinjenih nacija, međunarodno pravo i osudi agresiju.
Iako su pojedine evropske zemlje, poput Španije, "zauzele principijelne stavove" tokom sukoba, Garibabadi je upozorio da su one države koje su dozvolile SAD da pokreću napade na Iran sa njihove teritorije upravo "među agresorima".
Zaključio jeda se od Evrope "očekuje da bude pokretačka snaga diplomatije, a ne sledbenik sile agresora".
Iran ušao u novu fazu odvraćanja: Teheran upozorava na globalne posledice američkih grešaka
Savetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati je poručio da je Iran ušao u novu fazu odvraćanja, i upozorio da će Teheran globalizovati posledice američkih "grešaka", prenosi Al Džazira.
"Pomisao na izvođenje napada na Iran uz niske troškove predstavlja pogrešnu procenu koja bi mogla da ima posledice koje se protežu daleko izvan vojne arene, na energetska tržišta i globalnu ekonomiju", naveo je Velajati u objavi na platformi Iks.
On je dodao da Bela kuća treba da bude svesna da se pretnjama Iranu, mobilizacijom regionalnih saveznika i aktiviranjem evropskog lobija neće postići veća bezbednost i stabilnost, već će se time samo globalizovati posledice njenih grešaka.
SAD spremaju žestoke napade: Vašington obavestio Izrael o narednim udarima teških bombardera na
Sjedinjene Američke Države su obavestile Izrael da u narednim danima planiraju da pojačaju vojne udare na Iran, uključujući i upotrebu teških bombardera, prvi put od ovogodišnje zajedničke američko-izraelske kampanje protiv Irana, preneli su danas izraelski mediji.
Prema ovim tvrdnjama, očekuje se da će američki bombarderi gađati nuklearno postrojenje Pikejks mauntin u blizini grada Kom, s obzirom na ponovljene pretnje američkog predsednika Donalda Trampa tokom protekle nedelje da će ta oblast veoma brzo biti na udaru američkih snaga, prenosi Tajms of Izrael.
Bliska bezbednosna koordinacija između Izraela i SAD navodno ima za cilj da omogući Izraelu da se pripremi za mogućnost da Iran odgovori na pojačane američke udare eskalacijom svojih napada, uključujući lansiranje raketa na Izrael zbog čega je Izrael od večeras u stanju najviše pripravnosti.
Oko za oko: Aragči upozorio da će svaka agresija na Iran naići na moćan odgovor
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči je poručio da je iranska doktrina "oko za oko" i da će Teheran snažno odgovoriti na bilo koji napad na svoju teritoriju.
"Bilo koja agresija na Iran, uključujući i na našu infrastrukturu, primoraće nas na moćan i odlučan odgovor", napisao je Aragči na platformi Iks.
On je dodao da će svi oni koji pruže bilo vid podrške takvoj agresiji takođe biti smatrani legitimnim metama.
Mornarica IRGC-a upozorava da su sve alternativne rute kroz Ormuski moreuz "nebezbedne i opasne".
Takođe upozoravaju da je južni deo moreuza "pun mina".
Direktor Mosada u Americi?
Direktor izraelske obaveštajne službe Mosad Roman Gofman otputovao je pre dve nedelje u Vašington kako bi sa američkim bezbednosnim zvaničnicima razgovarao o ratu sa Iranom, preneli su danas američki mediji pozivajući se na dva neimenovana izvora upoznata sa situacijom.
Američki portal "Aksios" navodi da je to bila prva Gofmanova poseta Vašingtonu od stupanja na dužnost novog šefa Mosada, prenosi "Tajms of Izrael".
Roman Gofman se sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom i zvaničnicima Bele kuće, navodi se u izveštaju u kojem se kaže da poseta visoke izraelske delegacije upriličena u pokušaju da se američki predsednik Donald Tramp ubedi da bombarduje lokaciju Pikejks Mauntin gde je, kako se veruje, Iran prebacio uranijum i centrifuge za obogaćivanje uranijuma.
Tramp prisustvovao primopredaji tela četvoro američkih vojnika poginulih na Bliskom istoku
Američki predsednik Donald Tramp prisustvovao je danas dočeku posmrtnih ostataka tela četvoro američkih vojnika, koji su poginuli na Bliskom istoku prošle nedelje.
Primopredaji posmrtnih ostataka prisustvovali su i američki ministar odbrane Pit Hegset i načelnik štabova general Den Kejn.
Troje vojnika identifikovani su kao narednik Tajler Džejms Fihan (25) sa Havaja, narednik Izabela Gonzales (19) iz Teksasa i narednik Anđel S. Rampersad (28) iz Ozon Parka u Njujorku, koji su ubijeni u iranskom napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti u Jordanu u petak.
Četvrti vojnik je identifikovan kao narednik Majkl Emanuel Svinton (30) iz Fejetvila u Severnoj Karolini, koji je poginuo u akciji u subotu tokom kontrolisane detonacije oborenog iranskog borbenog drona u vazduhoplovnoj bazi Erbil u Iraku, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Galibaf: Ili će se rat u potpunosti okončati ili će zahvatiti ceo region
Predsednik iranskog parlamenta i glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf upozorio je da će se rat ili u potpunosti okončati ili će postojati opasnost da se u sukob između Vašingtona i Teherana uvuku sve zemlje regiona.
"Jednačina ovog rata je jasna: ili svi, ili niko", poručio je Galibaf na mreži Iks.
Dodao je da ako Iran ne bude mogao da izvozi naftu, to neće moći ni druge zemlje u regionu.
"U regionu u kome mi ne prodajemo naftu, niko neće prodavati naftu. Ako naša bezbednost nije obezbeđena, nijedna infrastruktura neće biti bezbedna, a bezbednost moreuza moguća je samo u odsustvu američkih snaga", naveo je Galibaf.
Iransko Ministarstvo zdravlja: U američkim napadima na Iran ubijene 53 osobe
Najmanje 53 osobe su ubijene u američkim napadima na Iran od 27. juna, uključujući troje dece, saopštilo je iransko Ministarstvo zdravlja.
Navode da je više od 590 ljudi ranjeno u američkim napadima od izbijanja borbi i propasti Islamabadskog memoranduma o razumevanju.
Iran: SAD ne znaju gde proizvodimo rakete
Teheran odgovorio na pretnje Trampa
Visoki iranski zvaničnik upozorio je da će Teheran razmotriti napade na infrastrukturu i mostove širom regiona, nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio da će uništiti po jedan iranski most ili elektranu svaki put kada Iran napadne brod u Ormuskom moreuzu.
"Ukoliko Amerikanci pogode iranski most ili elektranu, Iran će odgovoriti napadima na infrastrukturu i mostove širom regiona, uključujući energetska postrojenja u kojima Sjedinjene Američke Države imaju interese", rekao je neimenovani zvaničnik, prenosi iranska agencija Tasnim.
Dodao je da bi SAD, posle dešavanja u prethodnih deset dana, trebalo da budu uverene da Iran "gađa gde god odluči da gađa".
"Zbog toga će se svaka takva Trampova avantura ponovo završiti njegovim poniženjem", poručio je zvaničnik.
Iran će, kako je naveo vojni zvaničnik, nastaviti da "ostvaruje svoj suverenitet nad Ormuskim moreuzom".
Dodao je da vlasti u Teheranu "neće odustati od čvrste odlučnosti da kontrolišu moreuz".
Izrael nastavlja razgovore sa Libanom 4. avgusta u Rimu
Izraelski zvaničnik izjavio je danas da će se sledeća runda pregovora između Izraela i Libana održati 4. avgusta u Rimu.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani najavio je ranije danas u parlamentu te zemlje da će Rim biti domaćin sedme runde direktnih pregovora između Izraela i Libana 4. avgusta, prenosi Tajms of Izrael.
Nakon prethodne runde razgovora koji su u Rimu održani prošle nedelje, Izraelske odbrambene snage (IDF) su počele da se povlači iz pilot zona na jugu Libana, kako bi omogućile libanskim oružanim snagama da preuzmu kontrolu.
Tramp zapretio da će uništiti most ili elektranu za svaki napad na brod
Predsednik SAD Donald Tramp zapretio je da će uništiti jedan most ili elektranu u Iranu svaki put kada Islamska Republika napadne brod u Ormuskom moreuzu.
"Od sada pa nadalje, svaki put kada Islamska Republika Iran puca na brod u Ormuskom moreuzu, bilo da je reč o projektilima, raketama, dronovima ili bilo kom drugom aparatu ili oružju, SAD će bombardovati i uništiti jedan most ili elektranu", objavio je Tramp na mreži "Trut soušl".
On je naglasio da mete mogu biti i u blizini Teherana ili u samom glavnom gradu.
Bugarska odobrila stacioniranje američkog aviona tankera uprkos upozorenjima Irana
Parlament Bugarske odobrio je privremeno stacioniranje američkog aviona tankera u vojnoj bazi "Bezmer", uprkos upozorenjima Teherana da bi takva odluka mogla da bude shvaćena kao saučesništvo u sukobu, javlja Rojters.
Bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov istakao je da u Bugarskoj neće biti razmešteni bilo kakvi ofanzivni sistemi oružja, te da privremeno prisustvo aviona tankera ne čini Bugarsku stranom u sukobu.
Prema njegovim rečima, SAD su obećale da će rizik po državnu bezbednost Bugarske svesti na minimum.
Bagei: Američki napadi flagrantno kršenje Povelje UN, međunarodnog prava
Ponovljeni napadi i pretnje SAD upućene iranskim mirnim nuklearnim objektima ne samo da predstavljaju flagrantno kršenje osnovnih principa Povelje UN, međunarodnog prava i relevantnih rezolucija Upravnog odbora IAEA, Generalne konferencije i Saveta bezbednosti UN, već otkrivaju i duboko ukorenjeno neprijateljstvo Sjedinjenih Država prema naučnom napretku i tehnološkom razvoju Irana, naveo je Esmail Bagei, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova.
Naglasio je da su iranske nuklearne aktivnosti u potpunosti prijavljene IAEA u skladu sa njenim obavezama u pogledu zaštitnih mera.
"Opsesivna usredsređenost Vašingtona na Kolang Kuh, gde se ne odvija nikakva nuklearna aktivnost, nije ništa više od izmišljenog izgovora za agresiju, uništenje i sabotažu", naveo je on i poručio da je iranski narod odlučan i ujedinjen, spreman da se punom snagom suoči sa bilo kojim aktom neprijateljstva SAD ili kršenjem suvereniteta i nacionalne bezbednosti njihove zemlje.
Trampova baza MAGA birača sve manje podržava rat sa Iranom
Udeo birača okupljenih oko pokreta predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA), koji smatraju da je rat vredan ekonomskih troškova, pao je na nešto više od trećine, sa 50 odsto u maju, pokazuje anketa američkog portala "Politiko" sprovedena u julu.
Polovina baze američkog predsednika Donalda Trampa iz pokreta MAGA smatrala je u maju da je rat sa Iranom vredan ekonomskih posledica, ali sada tako misli tek nešto više od trećine njih.
Taj nagli pad podrške od 13 procentnih poena za samo dva meseca, pokazuje da i najodanije pristalice američkog predsednika počinju da dele stav većine Amerikanaca koji se već duže vreme protive učešću SAD u ratu, objašnjava "Politiko".
Osim toga, 37 odsto birača koji se sami izjašnjavaju kao Trampove pristalice iz pokreta MAGA kaže da bi SAD trebalo da nastave učešće u sukobu samo ukoliko to ne dovede do povećanja troškova, dok je u maju takav stav imalo 29 odsto ispitanika, pokazalo je istraživanje koje je sprovela nezavisna agencija za ispitivanje javnog mnjenja "Pablik frst".
Gotovo svaki peti MAGA birač smatra da bi SAD trebalo da okončaju rat sa Iranom bez obzira na troškove.
Libanski predsednik: Razoružavanje Hezbolaha tek kada se izraelske snage povuku
Razoružavanje libanskog pokreta Hezbolah biće moguće tek kada se povuku izraelske snage, kada libanska vojska preuzme punu kontrolu nad teritorijama i kada počne državni program obnove, izjavio je predsednik Libana Džozef Aun.
On je tokom večere organizovane u Ambasadi Libana u Vašingtonu, naglasio da će razoružavanje biti moguće samo ako su svi iskreni u vezi sa stvarnim uslovima za takav proces.
Aun je naglasio da Liban može da bude bezbedan samo kao ujedinjena država sa jednom vojskom koja brani sve građane bez izuzetka.
IRCG: Snažan odgovor na američke napade, uništeni dronovi, oštećeni helikopteri u Jordanu
Korpus iranske revolucionarne garde (IRGC) je saopštio da su u prvoj fazi njihovog odgovora na američke napade, u udarima na baze El-Fejsal i Princ Hasan u Jordanu ciljali objekat za pripremu lovca F-15.
Dodao je da je osam novih dronova MQ-9 potpuno uništeno u hangaru za dronove, dok su dva druga pretrpela značajnu štetu.
U naknadnom napadu na hangar za skladištenje helikoptera, dva američka helikoptera su teško oštećena, a u napadu na objekat u kojem su smeštene neprijateljske snage poginulo je i ranjeno nekoliko ljudi.
Identifikovani poginuli američki vojnici: Dve žene i jedan muškarac
Američka vojska identifikovala je trećeg pripadnika oružanih snaga za koga se veruje da je poginuo u iranskom napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti u Jordanu kao narednicu Anđel S. Rampersad (28) iz Njujorka, saopštio je Pentagon.
U saopštenju se navodi da se veruje da je Rampersad poginula 17. jula tokom iranskog napada na bazu, a istraga o okolnostima incidenta i dalje je u toku, preneo je En-Bi-Si njuz.
Nakon napada, Centralna komanda SAD je saopštila da su dva američka vojnika poginula i da se jedan vodi kao nestao.
Dan kasnije pronađeni su neidentifikovani posmrtni ostaci, nakon čega je pokrenut proces identifikacije. Pentagon sada smatra da pronađeni ostaci pripadaju Rampersad, pa je njen status promenjen iz "mesto boravka nepoznato" u "veruje se da je preminula".
Rampersad je služila u 1. bataljonu 57. puka protivvazdušne odbrane, u sastavu 52. artiljerijske brigade protivvazdušne odbrane i Komande protivvazdušne i raketne odbrane 10. armije sa sedištem u Ansbahu u Nemačkoj.
U Jordanu je bila angažovana u okviru američkih vojnih operacija u inostranstvu.
Smrću Rampersad broj poginulih američkih vojnika od početka sukoba sa Iranom porastao je na 18. Prethodno su kao žrtve istog napada identifikovani Tajler Džejms Fihan (25) sa Havaja i Izabela Gonzales (19) iz Teksasa.
Pentagon nije objavio detalje o tačnim okolnostima njihove smrti.
Fihan je bio raspoređen u Fort Bragu u Severnoj Karolini, dok je Gonzales služila u Ansbahu u Nemačkoj.
Oboje su učestvovali u operaciji "Inherent risolv", američkoj misiji protiv Islamske države koja traje od 2014. godine.
Ovo su prvi potvrđeni slučajevi pogibije američkih vojnika usled direktnih iranskih napada od početka aktuelnog sukoba.
Bugarska odbacila upozorenje Irana: Američki avioni-tankeri samo za logističke misije
Bugarske vlasti odbacile su značaj upozorenja Irana da bi stacioniranje američkih aviona-tankera na bugarskoj teritoriji predstavljalo saučesništvo u vojnim akcijama protiv Teherana, ističući da će letelice imati isključivo logističku ulogu.
Premijer Bugarske Rumen Radev rekao je da je "kategorički isključeno" da se vojne operacije na Bliskom istoku izvode sa bugarske teritorije, preneo je Rojters.
"Ovi avioni-tankeri namenjeni su isključivo logističkim misijama i dopunjavaće gorivo van bugarskog vazdušnog prostora", rekao je Radev, preneli su bugarski mediji.
Bugarska vlada je u ponedeljak saopštila da će od parlamenta zatražiti odobrenje za raspoređivanje do osam američkih aviona-tankera u vazduhoplovnoj bazi Bezmer, oko 260 kilometara jugoistočno od Sofije.
Očekuje se da će parlament podržati predlog na sednici tokom dana.
Iran i Pakistan postigli sporazum o saradnji u sferi bezbednosti
Pakistanski i iranski zvaničnici postigli su danas sporazum o unapređenju saradnje u oblastima borbe protiv terorizma, borbe protiv droge i krijumčarenja ljudi i upravljanja granicama, na razgovorima u Islamabadu.
Iransku stranu predstavljao je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Eksandar Momeni, a pakistansku njegov kolega Moshina Nakvija, prenosi Al Džazira.
Momeni je trenutno u poseti kako bi razgovarao o formuli za deeskalaciju kojom bi Pakistan i Katar mogli da okončaju tekući sukob između Irana i SAD i otvore put za nastavak zaustavljenih mirovnih pregovora.
Teheran poručio da drži pod kontrolom Ormuski moreuz, upozorio SAD da ne pokreću kopnenu operaciju
Vrhovni komandant iranske vojske Amir Hatami izjavio je danas da Iran "drži pod kontrolom" Ormuski moreuz i upozorio Sjedinjene Države da ne pokreću kopnenu operaciju na tu zemlju.
"Teheran 'čvrsto stoji' i kontroliše Ormuski moreuz. Pucamo na Amerikance. Oni moraju da znaju da je Islamska Republika Iran ozbiljna sila i da priznaju dostojanstvo iranskog naroda", rekao je Hatami.
On je dodao da su mnogi očekivali da će Iran biti "ponižen", ali da je, kako je naveo, "pobeda iranskog naroda ostvarena i traje", prenosi "Skaj njuz" izveštaje iranskih medija.
Hatami je, takođe, upozorio Vašington da ne pokreće kopnenu operaciju protiv Irana, poručivši da će, ukoliko američki vojnici "kroče svojim prljavim nogama na iransko tlo", biti suočeni sa milionima ljudi koji će im se, kako je rekao, "suprotstaviti svim raspoloživim sredstvima", navodi Tanjug.
Satelitski snimak prikazuje uništenje američkog sistema radara u Kuvajtu
Satelitski snimak prikazuje uništenje američkog sistema radara za rano upozoravanje u vazduhoplovnoj bazi Al-Džaber u Kuvajtu.
Pakistan traži fond od 10 milijardi dolara od SAD nakon posredovanja u pregovorima sa Iranom
Pakistan je zatražio od Sjedinjenih Država aranžman za stabilizaciju deviznog kursa od 10 milijardi dolara, prenosi Rojters pozivajući se na izvore.
Zahtev je upućen nakon što je Pakistan posredovao u pregovorima o ratu u Iranu, što je podiglo njegov diplomatski profil i podstaklo nade da bi mogao da traži ekonomske dobitke od Vašingtona i drugih partnera.
U zahtevu američkom ministru finansija Skotu Besentu, Islamabad traži bilateralni aranžman za podršku stabilizaciji deviznog kursa između SAD i pakistanske vlade u vrednosti od 10 milijardi dolara sa rokom dospeća do pet godina.
Aranžman, ako bude odobren, ojačao bi rezerve Pakistana, smanjio pritisak na lokalnu valutu i smanjio njegovo oslanjanje na multilateralno finansiranje.
Na meti iranskih dronova američke baze u Jordanu i Bahreinu
Iranska vojska saopštila je da je napala američke baze u Jordanu i Bahreinu, pri čemu su se na meti dronova, kako navodi, našle vazduhoplovna baza u Azraku i vazduhoplovna baza Isa u Bahreinu.
Vojska je ciljala stambene objekte i zgrade sa potprepštinama, kao i skladišta opreme američke vojske u bazi Azrak u Jordanu dronovima jutros, navodi se u saopštenju koje prenosi agencija Mehr.
Dronovi su, kako se dodaje, gađali velika skladišta opreme i barake, kao i objekte za održavanje i popravku teških aviona vojske SAD u vazduhoplovnoj bazi Šeik Isa u Bahreinu, prenosi Al Džazira.
Tramp dao zeleno svetlo: SAD grade postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Saudijskoj Arabiji
Cena nafte i gasa ponovo raste
Nafta "brent" danas je skočila na više od 94 dolara po barelu zbog novih sukoba na Bliskom istoku, dok su cene prirodnog gasa u Evropi porasle su na iznad 61 evra za megavat-sat, dostigavši novi četvoromesečni maksimum.
Cena nafte "brent" je u 9.45 časova porasla za 3,99 odsto na 94,664 dolara, a američke nafte VTI za 4,13 odsto na 87,793 dolara.
Cena zlata je porasla na 4.119,36 dolara za trojsku uncu, a cena pšenice pala na 6,8108 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Iranska vojska gađala američki komandni centar u Kuvajtu
Iranska vojska je danas saopštila da je gađala američke vojne jedinice u Kampu el-Doha, glavnoj američkoj bazi u zapadnom Kuvajtu, u velikom talasu napada dronovima kao odgovoru, kako navodi, na ponovljene američke udare na iranskoj teritoriji.
Iranska vojska navodi da su njeni dronovi ciljali skladišta municije i logističke opreme u komandnom centru kopnenih snaga SAD u Kampu el-Doha u zapadnom Kuvajtu, što je 21. faza odmazdnih napada zbog ponovljenih američkih napada na iranskom tlu, prenosi iranska agencija Mehr.
Reč je o jednom od najvažnijih američkih vojnih objekata u zapadnom Kuvajtu, gde se nalaze velike količine opreme i brojno osoblje kopnenih, pomorskih i vazduhoplovnih snaga, navodi Mehr.
"Oružane snage Islamske Republike Iran, u svetom jedinstvu, spremne su da se odlučno suprotstave bilo kakvoj novoj zaveri ili poduhvatu neprijatelja", zaključuje se u saopštenju iranske vojske.
Rubio optužio Iran: Ne pristupaju ozbiljno pregovorima
Iran ne pristupa ozbiljno pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
"Problem koji trenutno imamo je taj što oni nisu ozbiljni u vezi sa pregovorima. Ako ste vi ozbiljni, i mi smo ozbiljni. Ako niste, učinićemo šta je potrebno da zaštitimo naše interese i interese naših saveznika", rekao je Rubio na sastanku ministara spoljnih poslova Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) na Filipinima.
Prema njegovim rečima, Iran ugrožava slobodu plovidbe postupcima u Ormuskom moreuzu.
Kako je naveo, niti po jednom postojećem pravnom mehanizmu Iran nema pravo da kontroliše saobraćaj u Ormuskom moreuzu, i upozorio je da bi to moglo da ima šire implikacije širom sveta.
"Ako stvorimo presedan na Bliskom istoku gde nacionalna država može da odluči da će kontrolisati međunarodni plovni put, stvorili smo veoma opasan presedan koji će se ponoviti u drugim delovima sveta. Dakle, ovde nije u pitanju samo Ormuski moreuz, već veoma fundamentalni princip o slobodi plovidbe. Ako je to ugroženo, onda mislim da je ugrožena i globalna ekonomija", rekao je Rubio.
Nije baš da je Ormuz otvoren za saobraćaj: U utorak prošla samo tri broda, u ponedeljak jedan više
Broj brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz dodatno je opao, pokazali su podaci kompanije "Kpler".
Prema podacima "Kplera", kroz moreuz su u utorak prošla tri teretna broda, u odnosu na četiri dana ranije, preneo je Rojters.
Teretni brod "Kajzer" izašao je iz moreuza sa utovarenim teretom, dok je brod za prevoz suvog rasutog tereta "Iks7 SMB8" uplovio u moreuz bez tereta kako bi u Persijskom zalivu preuzeo pošiljku.
Brod "Hsin oušn" ušao je u moreuz prevozeći rafinisani palmin olein.
Podaci nisu pokazali prolazak supertankera za prevoz sirove nafte (VLCC) niti tankera za tečni prirodni gas (LNG) kroz moreuz tokom utorka.
Američka vojska saopštila je sinoć da je izvela nove napade na Iran, čime je nastavljen niz od 11 uzastopnih noći američkih udara.
U Crvenom moru dva tankera koja su prevozila saudijsku sirovu naftu za Aziju promenila su kurs dok su se približavala moreuzu Bab el-Mandeb, nakon pretnji jemenskih Huta, koje podržava Iran.
CETNKOM: Vazdušni napadi na Iran 11. noć zaredom
Američka centralna komanda (CENTKOM) izvela je 11. noć zaredom vazdušne udare na Iran, s namerom da oslabi sposobnost Teherana da "ugrožava prolaz komercijalnim brodovima kroz Ormuski moreuz".
U saopštenju se navodi da su američke snage ciljale "iranske vojne operativne centre, pomorske kapacitete, hangare za avione, objekte za skladištenje dronova i vojnu logističku infrastrukturu", prenosi "Skaj njuz".
Dodaje se da je Iran u poslednja tri meseca "napao više od 30 komercijalnih brodova koji tranzitiraju međunarodnim plovnim putem vitalnim za regionalnu i globalnu trgovinu".
"Neopravdani napadi ugrozili su stotine nevinih mornara i potkopali slobodu plovidbe", ističe se u saopštenju.
Prema navodima CENTKOM-a, Ormuski moreuz "ostaje otvoren za tranzit komercijalnih brodova".
Amerikanci nastavljaju sa direktnim letovima ka Libanu
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je naložio svojoj administraciji da omogući svim američkim avio-kompanijama obavljanje direktnih letova ka Libanu nakon sastanka u Beloj kući sa libanskim predsednikom Žozefom Aunom.
"Nakon sastanka sa predsednikom Libana Žozefom Aunom, koji je učinio izuzetan posao na transformaciji svoje zemlje, ovim putem nalažem svojoj administraciji da dozvoli svim američkim avio-kompanijama da lete direktno u Liban kako bi Amerikanci mogli lako da posete ovu prelepu zemlju", napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut soušal.
Tramp je izrazio nadu da će i druge zemlje učiniti isto.
Iran upozorio Trampa: Ako budete gađali nuklearne objekte...
Vrhovna zajednička vojna komanda Irana saopštila je da će gađati mete koje predstavljaju interese Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika, ako SAD budu gađale iranske nuklearne lokacije.
Iranski centralni štab Hatem el-Anbija je, nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da će SAD "veoma skoro" napasti područje planine Pijuk gde se sumnja da Iran ima nuklearni program, saopštio da će na to odgovoriti napadima na američke ciljeve u regionu, prenosi Irna.
U saopštenju se navodi da će, ako vojska SAD uđe u fazu da napadne nuklearne i osetljive centre, Iran to smatrati proširenjem rata u regionu, i da će svi interesi SAD, njenih saveznika i pristalica "biti meta snažnog napada oružanih snaga Irana".
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je ranije juče da će Sjedinjene Američke Države verovatno uskoro napasti lokaciju u oblasti Natanz u Iranu, zbog sumnje da je tamo prebačen nuklearni materijal te zemlje.
Predsednik Libana na sastanku s Trampom: Izrael odmah da se povuče
Libanski predsednik Džozef Aun izjavio je tokom sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu, da postoji "hitna potreba za potpunim povlačenjem Izraela sa libanskih teritorija", saopštilo je libansko predsedništvo.
Aun je potvrdio da je ovo "suštinski korak ka konsolidaciji stabilnosti, koji će omogućiti libanskoj državi da u potpunosti proširi svoj suverenitet, samo sopstvenim snagama, i da krene napred sa sprovođenjem zajedničkog trostranog okvira", prenosi Al Džazira.
Kako je saopšteno, libanski predsednik je takođe detaljno opisao katastrofalne posledice rata Izraela i militantnog proiranskog pokreta Hezbolah na Liban, a on i Tramp su razgovarali o "jačanju američke podrške libanskim oružanim snagama i razvoju saradnje između dve zemlje u svim oblastima".
Sastanak, do koga je došlo na inicijativu američkog predsednika, fokusirao se na "bezbednosne, političke i ekonomske prioritete neophodne za jačanje stabilnosti i prosperiteta Libana".