U trenutku kada se nova britanska vlada lomi između predizbornih obećanja o zelenoj tranziciji i zahteva industrije da otvori nova nalazišta nafte i gasa, najveći projekat u Severnom moru dobio je neočekivanog protivnika – gravitaciju.
Na nalazištu "Rouzbank", najvećem neiskorišćenom naftnom i gasnom polju u britanskim vodama, dva ključna dela opreme za bušenje, uključujući sigurnosni ventil, pala su sa platforme na morsko dno. Preciznije, na dubinu od oko 1.100 metara. U nesreći niko nije povređen, ali je proizvodnja, koja je trebalo da počne do kraja ove godine, odložena najmanje do 2027.
Tako je, pre nego što je vlada uspela da kaže "da" ili "ne", odgovor stigao sa dubine Severnog mora: Neće moći!
Kompanija "Adura", koja razvija projekat, potvrdila je da će početak eksploatacije kasniti, dok interni dokumenti norveške kompanije od koje je iznajmljena platforma, pokazuju da bi ona mogla biti van funkcije i do četiri meseca. Platforma je nakon incidenta prebačena u Bergen na popravku. Sada je vraćena na nalazište, ali još nije operativna.
"Rouzbank" bi, prema procenama industrije, tokom narednih 25 godina mogao da proizvede oko 300 miliona barela nafte, zbog čega se smatra jednim od najvažnijih energetskih projekata u Britaniji.
Međutim, pitanje nije samo koliko nafte ima ispod dna Severnog mora, već da li London uopšte želi da je vadi.
Nova vlada premijera Endija Bernama našla se između dva suprotstavljena pritiska: naftna industrija, sindikati i deo laburističkih poslanika tvrde da Britanija sebi ne može da priušti odustajanje od domaće proizvodnje u trenutku kada su cene energije visoke, a geopolitička situacija sve neizvesnija. Sa druge strane, ekološke organizacije upozoravaju da bi otvaranje novih bušotina predstavljalo ozbiljan udarac klimatskoj politici zemlje i da neće doneti ni niže račune za građane ni značajniji broj novih radnih mesta.
Dozvole za "Rouzbank" i gasno nalazište "Džekdo" izdate su još za vreme konzervativne vlade, ali su radovi obustavljeni nakon što su ekološke organizacije osporile njihovu zakonitost pred sudom. Nova ministarka energetike Mijata Fanbule trebalo bi tokom avgusta da donese konačnu odluku o budućnosti oba projekta, nakon završetka konsultacija o njihovom uticaju na životnu sredinu.
Ironija cele priče nije promakla ni britanskim medijima. Dok se političari spore oko toga da li nova bušenja predstavljaju energetsku nužnost ili "klimatski vandalizam", kako je "Rouzbank" svojevremeno nazvao sadašnji šef britanske diplomatije Ed Miliband, najveću prepreku projektu (za sada) nije napravio nijedan ministar niti sud, već fizika.
Zbog toga će Britanija, uprkos pozivima da poveća domaću proizvodnju, i predstojeće zime ostati bez nafte iz "Rouzbanka".