Okružno javno tužilaštvo u Celju podnelo je Okružnom sudu u Celju 9. jula optužnicu protiv muškarca koji je u decembru prošle godine oštetio kip Josipa Broza Tita u Velenju (nekadašnjem Titovom Velenju), i to zbog krivičnog dela "oštećenja, uklanjanja ili uništenja stvari od posebnog kulturnog značaja", u skladu sa članom 219 Krivičnog zakonika Slovenije, javljaju lojkalni mediji.
Tim povodom je iz celjskog Okružnog državnog tužilaštva saopšteno da je za delo vandalizma, koje se optuženom stavlja na teret, zaprećena kazna zatvora do pet godina, kao i odšteta u visni najmanje 11.254,50 evra. Za sada nije poznato kada će početi suđenje vinovniku tog "nečuvenog i skandaloznog čina", kako većina slovenačkih medija opisuje sakaćenje spomenika nekada "najvećeg sina jugoslovenskih naroda i narodnosti".
Celjski sud će pripremno ročište zakazati tek kada istekne osmodnevni rok za prigovor na optužnicu, odnosno pošto bude rešena eventualna žalba.
Optuženi Miroslav Pačnik je sam na svom Fejsbuk profilu objavio da mu je optužnica uručena u ponedeljak. On ne smatra da je počinio išta sramotno ili zatvora vredno, naprotiv, još posebno jer je deo sunarodnika, desničarski nastrojenih, kao i visokih političara poput današnjeg premijera Janeza Janše, u njemu prepoznao bezmalo heroja pošto je početkom decembra prošle godine pod okriljem noći "Titu odrubio glavu".
Janša je povodom Pačnikove akcije na Iksu zapisao da je "Slovenija najverovatnija jedina država u EU u kojoj još uvek stoje spomenici jednopartijskoj diktaturi i njenim nosiocima. Žalosno je da moraju za osnovnu demokratičnu higijenu umesto državnih i lokalnih vlasti da se pobrinu pojedini hrabri građani".
Malo je nedostajalo da Pačnikov "podvig" prođe nekažnjeno (sam je kasnije priznao da se čak tri noći zaredom na kip "kačio" merdevine i borio testerom za metal sa ogromnom glavom), ali je dolijao zahvaljujući prijavi savesnog građanina koji je uočio ne samo delikt nego i počinioca, posle čega je Pačnik, rodom Slovenac, uhapšen u automobilu sa dve različite hrvatske registarske tablice.
Slovenačka policija je u prtljažniku kola pronašla glavu "otkinutu" sa bronzane skulpture Tita koja već decenijama zauzima centralno mesto na velikom Titovom trgu u Velenju.
Titov kip, delo hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, visok je, zajedno sa grandioznim postoljem, gotovo deset metara i bio je najveći ne samo u nekadašnjoj Jugoslaviji, nego i na svetu, kako ponosno ističu domaćini.
Bronzana Brozova figura je bila izlivena u livnici u Zagrebu i otkrivena 25. juna 1977. godine u čast 40. godišnjice Titovog uspona na čelo Komunističke partije Jugoslavije, 40. godišnjice osnivačkog kongresa Komunističke partije Slovenije i Titovog 85. rođendana.
Lokaciju statue odredio je Augustinčić lično kada je 1977. godine posetio Velenje. Postavljanje su finansijski podržale raznim doprinosima i radne i društveno-političke organizacije, kao i građani svojim prilozima, čime su u neku ruku postali i simbolični vlasnici spomenika.
Tito je prikazan kako stoji, u raskoraku, u vojničkoj uniformi, preko koje je ogrnut šinjelom. Nosi visoke vojničke čizme, baš onako kako ga je Augustinčić video kada ga je sreo u Jajcu novembra 1943.
Velenjski kip je uvećana prilika kumrovačkog, kojeg je Augustinčić osmislio kao odraz zamišljenog komandanta i revolucionara. Dodatno oblikovana glava je veran portret Josipa Broza, koji pomalo patetično gleda u "svetlu budućnost".
Zahvaljujući Pačniku (49), malo je nedostajalo da budućnost Titovog kipa ne bude baš tako optimistična. Sam Pačnik je, pošto je "ulovljen" za delikt skrnavljenja kulturnog dobra, na društvenim mrežama objavio duži zapis u kome je, između ostalog, naveo da je to učinio pre svega zato što "Velenje i Slovenija zaslužuju da na istaknutim mestima imaju sećanje na ljude koji nas (Slovence) ujedinjuju, umesto veličanja onih koji u previše srca i dan danas bude strah i bol".
Opština Velenje je januara ove godine protiv svog anti-Broz nastrojenog meštanina podnela krivičnu prijavu i u okviru kaznenog postupka prijavila imovinsko-pravni zahtev za naknadu štete u iznosu od nešto više od 11.200 evra. U saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturne baštine Slovenije, spomenik je u međuvremenu već restauriran – i Titu vraćena glava.
Pačnik se još koliko juna nosio mišlju da monetizuje svoju slavu lansiranjem nove marke piva pod imenom "Diktator" sa siluetom velenjskog Titovog kipa na etiketi. Suočen, međutim, sa visokim odštetnim zahtevom, a i ne baš blagom kaznom zatvora, odustao je od preduzetništva, ali je na krilima Janšinog nedavnog preuzimanja vlasti posle poslednjih izbora, zatražio usvajanje novog zakona koji bi regulisao "premeštanje spomenika totalitarnih režima u slovenačke muzeje".
Ovo nije jedina bitka oko Tita koja se poslednje tri i po decenije vodi u Sloveniji. Najpoznatija je ona koja još uvek nema sudski epilog – oko spomenika "Naš Tito", ispisanog kamenjem na brdu Sabotin iznad slovenačke Nove Gorice i Gorice (Italija).
Nastao je 1978. godine, povodom velikog skupa jugoslovenske omladine u Novoj Gorici, u čast doživotnog predsednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), Josipa Broza – Tita. Posle potpisivanja Osimskog sporazuma 10. novembra 1975. i sa njim povezanog pomeranja granice, kamenjem ispisan natpis "Naš Tito", smišljen da nervira Italijane i budi rodoljublje sa slovenačke strane međe, jugoslovenski brigadiri premestili su na padinu ispod Svetog Valentina. Slova su bila duga 25 metara, a sam spomenik dugačak 100 metara.
Uoči Dana pobede, svakog 8. maja, namernici levičarske provinijencije su se u velikom broju okupljali oko tog simbola bivšeg života i na njega postavljali baklje kako bi u soju njihove svetlosti nadaleko žario. Ta idila je prekinuta 2004. godine kada su nepoznati počinioci ispremeštali kamenjar tako da su sastavili reč "SLO", što je skraćenica koju su nove slovenačke vlasti želele da bezecuju za Sloveniju posle njenog otcepljenja od SFRJ, ali su umesto nje na međunarodnom parketu dobile ni malo privlačno "SI".
U martu 2005. je usledila "kontra-akcija" aktivista i lokalnog stanovništva, pa je kamenjar ponovo reorganizovan u "Naš Tito", da bi bio svega nekoliko dana kasnije preinačen u "Naš Fido". Već sutradan je iznad Nove Gorice ponovo osvanuo "Naš Tito".
Od proleća 2006. traju čarke oko tamošnjeg spomenika posvećenom Josipu Brozu – nepoznati počinioci su ga u jednom trenutku pod okriljem noći promenili u "Naš TIGR" (antikomunistička oslobodilačka organizacija iz doba Drugog svetskog rata), ali je ubrzo opet vraćen "Naš Tito".
Parcelu na Sabotinu, na kojoj je stajao tadašnji spomenik, potom je kupio slovenački političar Ivo Hvalica, inicijator uklanjanja svakog sećanja i pomena Broza. Odlučio je da izbriše lokalni spomenik Titu, ali pošto je zakupio zemljište na kome je bio samo jedan njegov deo (reč "NAŠ"), "TITO" je preživeo i čak nadživeo i Hvalicu. Sve dok u noći na 2. mart 2013. grupa aktivista Sveslovenačkog narodnog ustanka (VLV) nije ponovo preoblikovala kamenjar u "VSTAJA" (ustanak).
Dva dana kasnije, grupa od 26 aktivista je novi natpis dodatno prefarbala krečom. Jula 2015. sledi nova diverzija – kamenje je preoblikovano u reč "THC"...
Rašomonijada oko obeležja posvećenog Titu dobija vetar u leđa novembra 2024. kada je u susednoj Gorici propao pokušaj oduzimanja titule počasnog građanina fašističkom diktatoru Benitu Musolniju.
Tada su pojedinci, kako na slovenačkoj, tako i na italijanskoj strani državne međe, ogorčeno pokazivali prstom na južnu padinu Sabotina. Iz Udruženja boraca za vrednosti NOB-a Nova Gorica zauzvrat objavljuju izjavu istoričara, člana predsedništva Saveza udruženja boraca za vrednosti NOB Slovenije i poslanika Pokreta Sloboda Martina Premka.
On je u ime udruženja naglasio da je Tito bio komandant međunarodno priznate savezničke vojske, dok je Musolini bio vođa fašističke države na čelu sila Osovine, zajedno sa nacističkom Nemačkom. Ne obazirući se na istorijske činjenice, grupa od dvadeset italijanskih desničarskih evroposlanika obratila se Evropskoj komisiji 2025. godine, protestvujući zbog monumentalne reči "TITO" na padini Sabotina kod Nove Gorice.
Problematizovali su obeležje "Titu" tvrdnjama da je nespojivo sa načelima Evropske unije, uz očekivanje da će Komisija pod vođstvom Ursule fon der Lajen zahtevati od slovenačkih vlasti njegovo uklanjanje. Evropski komesar Majkl Mekgrat je naglasio nespojivost "evropskih vrednosti" sa ratnim zločinima, ali je pride jasno stavio do znanja da Evropska komisija nema nameru da se meša u lokalne sporove.
I tako se "Tito", uprkos svim istorijskim kontroverzama i pokušajima uklanjanja – u Sloveniji uvek iznova vraća. Na spomenike i brda. Nekad na želju naroda – a ponekad sudskim putem.