Rusija i Kina, kao dva važna stuba novog multipolarnog sveta, posebnu pažnju posvećuju razvoju obrazovnih sistema i stvaranju uslova za buduće generacije.
Ukazom predsednika Rusije Vladimira Putina profesori i nastavnici dobili su poseban status, uz mere za poboljšanje njihovog položaja i unapređenje kvaliteta obrazovanja.
U Rusiji je do 2030. godine planirana široka modernizacija obrazovne infrastrukture, uključujući obnovu škola, vrtića, studentskih domova i izgradnju univerzitetskih kampusa, dok će od 2026. godine biti uveden i novi sistem visokog obrazovanja, kojim se Moskva udaljava od Bolonjskog modela.
Istovremeno, kineski predsednik Si Đinping postavio je smernice za razvoj osnovnog obrazovanja, naglašavajući značaj vaspitanja, negovanja vrlina, ali i očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja učenika.
O tome kako Rusija i Kina kroz reforme obrazovanja stvaraju temelje za buduće generacije, ali i šta Srbija može da nauči od njihovih iskustava, u emisiji "Danas na RT" govorila je profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Dragana Mitrović.
"Odstupanje od Bolonjskog sistema je put ozdravljenja i resuverenizacije obrazovanja i logično je što se Rusija odlučila na takav korak. Rusija je velika zemlja sa impozantnom akademskom i naučnom zajednicom, velikim dostignućima, ljudima izuzetnog talenta i bogatom tradicijom u obrazovanju", naglasila je Mitrovićeva.
Ona je istakla da je reč o zemlji sa ogromnom obrazovnom, kulturnom, akademskom i naučnom tradicijom, koja je dala veliki doprinos svetskoj obrazovnoj, kulturnoj i naučnoj baštini.
"Sve je to dobrim delom narušeno podvrgavanjem pravilima onoga što nazivamo Bolonjskom reformom u obrazovanju, a naročito različitim narativima koji su dominirali društvenim naukama", naglasila je ona.
Mitrovićeva je navela reči jednog ruskog profesora koji je društvene nauke uporedio sa kapetanima koji upravljaju brodom i vrše navigaciju čitavog obrazovnog sistema.
"Društvenim naukama krojite strategije, negujete vrline, vodite i usmeravate zemlju ka ciljevima, uključujući i one dugoročne, vezane za budućnost. One vas utemeljuju u tradiciji i krče put ka boljoj budućnosti", navela je Mitrovićeva.
Ona je dodala da, ukoliko je, kako je rekao ruski profesor, neko drugi nacrtao mape koje jednu zemlju vode pravo na hridi, onda je ona na potpuno pogrešnom putu.
"Odustajanje od tih mapa Bolonjske reforme i njenih pravila predstavlja put ka resuverenizaciji obrazovanja, jer je jedan deo tog narativa bio usmeren na jačanje sumnje u sopstvene vrednosti i autentičnost, kao i na prihvatanje tuđih vrednosti kao superiornih. Zato je ovo, po mom mišljenju, put ka ozdravljenju", istakla je Mitrovićeva.
Govoreći o obrazovanju u Kini, profesorka ističe da Peking, u okviru svoje socijalističke modernizacije, kroz koju je promenio čitav društveni i ekonomski sistem, od 1986. godine intenzivno sprovodi reformu svih nivoa obrazovanja i da za tu svrhu izdvaja oko četiri odsto bruto domaćeg proizvoda.
Ona ističe da o impresivnim rezultatima reformi u Kini govori i podatak da se na Šangajskoj listi 500 najuspešnijih svetskih univerziteta, rangiranih prema različitim kriterijumima, nalazi čak 115 kineskih univerziteta.
"Kineska dostignuća u naprednim tehnologijama, razvoj ekonomije, kineska industrija, proizvodi i usluge pokazuju da su nauka i tehnološki razvoj u toj zemlji dostigli globalne razmere, a u mnogim oblastima Kina je postala i svetski lider. To nije moguće bez čvrstog temelja", naglasila je Mitrovićeva, dodajući da Kina nastavlja dalje reforme u oblasti obrazovanja.
Profesorka je navela podatak da sve zemlje članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) procentualno više ulažu u obrazovanje od Kine, ali je istakla da, kada je reč o ulaganjima u najnaprednije tehnologije, naučna istraživanja i razvoj inovacija, Kina višestruko vodi.
"SAD godišnje ulažu oko bilion evra, a Kina možda za trećinu manje", ističe Mitrovićeva.
Govoreći o tome šta znači najavljena reforma, Mitrovićeva objašnjava da je cilj da se kineskim učenicima i studentima obezbedi kvalitetan i sveobuhvatan put obrazovanja, od vrtića do najboljih univerziteta, uz veću brigu o njihovom fizičkom i mentalnom blagostanju, razvoju sporta i stvaranju uslova za zdraviji razvoj mladih generacija.
"Takođe, više se vodi računa o interesovanjima učenika i studenata, kako obrazovanje ne bi bilo samo bespoštedno takmičenje među najtalentovanijima, već da postoji više podsticaja i da se smanji veliki psihološki pritisak", objašnjava Mitrovićeva.
Govoreći o razmerama tog pritiska, ona navodi podatak da od oko 20 miliona svršenih srednjoškolaca koji polažu kvalifikacioni ispit "Gaokao" za upis na najuspešnije univerzitete, manje od tri odsto uspe da se upiše na 115 vodećih visokoškolskih ustanova, što, napominje, kod učenika i njihovih porodica izaziva strahovit stres.
Ona je rekla da nove smernice kineskog predsednika Si Đinpinga podrazumevaju i podsticanje razvoja različitih talenata kod studenata, koji nisu nužno ograničeni samo na oblast u kojoj su izuzetno uspešni, već i razvoj njihovih širih sposobnosti.
Poseban akcenat, kako je navela, stavlja se i na utvrđivanje moralnih vrednosti kod studenata, koje su od velikog značaja u mnogim oblastima.
"Dakle, utvrđivanje u vrlinama, u tradiciji i onome što su posebnosti kineskog društva", istakla je Mitrovićeva.