Britanski premijer Endi Bernam, koji je zamenio Kira Starmera, fokusiran je na unutrašnju politiku, dok francuski predsednik Emanuel Makron neće moći ponovo da se kandiduje za predsednika, piše list "Telegraf" u članku pod naslovom "Spora smrt koalicije voljnih", ocenivši da koalicija ostaje bez jasnog vođstva.
"Sa odlaskom Kira i nemogućnošću francuskog predsednika Emanuela Makrona da se kandiduje na predsedničkim izborima sledeće godine, postoje strahovi da bi vakuum u liderstvu mogao ostaviti Evropu bez kormila", navodi se u tekstu.
Takođe se napominje da bi nakon izbora u Francuskoj sledeće godine, Makrona mogla da zameni lider parlamentarne frakcije desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin le Pen, koja je obećala da će povući Francusku iz komande NATO-a i ukinuti sankcije Rusiji.
Izvor u britanskoj vladi rekao je za "Telegraf" da London već pokušava da shvati kako bi pobeda Le Penove mogla uticati na britansko-francuske odnose i "koaliciju voljnih".
List spekuliše da bi lider koalicije mogao da postane nemački kancelar Fridrih Merc, ali je unutrašnja politička situacija u Nemačkoj sve nestabilnija. Osim toga, Nemačka je odbila da se pridruži koalicionom kontingentu za prebacivanje u Ukrajinu. U kontingentu je takođe odbila da učestvuje i Poljska.
Koalicija bi mogla biti spasena samo ukoliko Bernam odluči da preuzme ulogu lidera, zaključuje se u tekstu.
U "koaliciju voljnih" ulazi više od 30 zemalja, a inicirale su je Velika Britanija i Francuska. U januaru 20226. godine lideri grupe su potpisali deklaraciju o nameri da rasporede trupe u Ukrajini nakon zaključivanja mirovnog sporazuma.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov nazvao je "koaliciju voljnih" ratnim huškačima, ističući da je to grupa zemalja koja ne želi mir, podseća "Sputnjik".