Vladimir Zelenski je u Vašington došao po rakete "patriot" i novu vojnu podršku Ukrajini, a otišao sa dve fotografije i razgovorom sa Donaldom Trampom iza zatvorenih vrata. Iako je povod njegove posete bila sahrana Lindzija Grejema, jednog od najglasnijih zagovornika Ukrajine u američkom Senatu, čini se da su s njim zakopane i sve nade Kijeva, piše za RT Internešenel Jevgenij Balakin.
Posle privatnog sastanka, na društvenim mrežama se pojavila slika na kojoj Tramp očinski tapše Zelenskog po ramenu. Odnosno, dve slike: jedna u boji, a druga crno-bela. U američkoj političkoj tradiciji, crno-bele fotografije se objavljuju u pomen pokojniku.
Kako kaže vojni stručnjak Aleksej Leonkov, fotografije šalju jasnu poruku: Drži se, stari, nemamo "patriote" za tebe.
Atmosfera neformalne i neplanirane posete Zelenskog samo je pojačala utisak da je Vašington još jednom pokazao Kijevu granice svoje podrške.
Grejem je dugo bio jedan od najvatrenijih navijača Ukrajine u Senatu. Kijev je mogao da računa na njega da pritisne Trampa i progura nove pakete vojne pomoći. Zato je Zelenski iskoristio njegovu sahranu kao povod da poseti SAD.
Činjenica da je Grejem sahranjen u zatvorenom kovčegu porodila je mnoge teorije zavere. Zvanično, on je preminuo od "nagle i kratke bolesti". Nezvanično, bio je "na pogrešnom mestu u pogrešno vreme", kaže Leonkov, koji je podsetio da se Grejem nalazio u poseti Kijevu tokom ruskih raketnih udara na preduzeća ukrajinske vojne industrije.
Daj-daj (rakete)
Zelenski svakako nije potegao čak do Vašingtona kako bi se oprostio od senatora s kojim je delio mržnju prema Rusiji. Iza zatvorenih vrata, Trampu je uručio "spisak želja". Kako navodi državni savetnik Andrej Klincevič, Zelenski je od Amerikanaca tražio ono što od Evrope ne može da dobije: PVO rakete.
"Tražio je zimski paket od 300 raketa za sisteme patriot, tipa PAK-3, koji mogu da obore neke ruske rakete, mada ne hiperzvučne poput iskandera", kao i licencu da ih proizvodi u Ukrajini, kaže Klincevič.
Ove želje su se brzo nasukale na surovu stvarnost. Proizvodnja ovih raketa zahteva složen tehnološki lanac, u kojem učestvuju RTX, "Lokid Martin", "Boing" i druge kompanije. Neke proizvode bojeve glave, druge motore, a svaka komponenta zahteva posebnu licencu, koju niko nije voljan da ustupi.
Dok su komponente za bespilotne letelice dostupne na otvorenom tržištu, to nije slučaj sa raketama. "Sve je specijalizovano, od motora do zakovica, od goriva do svega ostalog", podsetio je Klincevič.
Pritom "Lokid" proizvodi oko 600 raketa godišnje za sve sisteme. Kad proizvodnja krene u Nemačkoj, biće ih još 50, a planirana je proizvodnja do 2.500 godišnje, ali tek 2035.
"S obzirom na to koliko raketa Rusija ispaljuje, ni to im neće biti dovoljno", kaže Klincevič.
Drugi front u Iranu
Drugi predlog Zelenskog je bio da se umeša u sukob sa Iranom, kako bi dobio pristup američkim lancima vojnog snabdevanja. S tim ciljem je ukrajinski dron napao jedan iranski tanker, usmrtivši jednog od članova posade.
Ukrajinski šef diplomatije Andrej Sibiga je u prvi mah izjavio da je Iran "zaslužio" napad, ali je promenio ton posle posete Vašingtonu i pozvao da se "ne rasplamsava sukob". Očigledno, pokušaj Zelenskog da se umeša nije uspeo.
"(Izraelski premijer Benjamin) Netanjahu ne želi konkurenciju po pitanju Irana, jer je to prerogativ Izraela", kaže Leonkov.
Izrael ljubomorno čuva svoju ulogu na Bliskom istoku. Netanjahu je odbio da se sa Zelenskim sastane nasamo. A Vašington nije voljan da se zameri ključnom savezniku radi Kijeva. Uostalom, raniji pokušaji Ukrajine da pomoću specijalista iz "Grupe Mađara" obezbedi odbranu Bliskog istoka od iranskih dronova nisu urodili plodom.
Američki stav se uklapa u tu logiku: Zelenskom je rečeno da SAD neće podržati ukrajinske inicijative koje izlaze iz zadatih okvira.
Upomoć, "pobeđujemo"!
Činjenica da se sastanak sa Trampom desio bez protokola ili zajedničke izjave ostavlja prostor za njegovo tumačenje. Zelenski je verovatno pokušao da ubedi američkog predsednika da Ukrajina sada pobeđuje u borbi protiv Rusije, i da treba da podrži "pobednika".
Leonkov smatra da iza neuspeha Zelenskog stoje objektivni razlozi. Uprkos dronovima, obaveštajnim podacima i upotrebi "Palantirove" veštačke inteligencije, ukrajinski vazdušni rat protiv Rusije nije uspeo.
Tokom posete Zelenskog, ukrajinske oružane snage su napale Moskvu dronovima kako bi popravile svoj imidž na Zapadu. Napad je odbijen.
"Udari koje Rusija sad nanosi celoj saobraćajnoj infrastrukturi, od luka i železnica do energetike, ne samo da će paralisati ukrajinsku armiju na frontu već i poremetiti logistiku koju je Zapad uspostavio na teritoriji Ukrajine 2023, kada je počeo aktivno da šalje oružje i vojnu opremu", smatra vojni stručnjak.
Više od bilo čijeg tumačenja govori činjenica da ni Pentagon ni Stejt department nisu ništa saopštili o nekim novim paketima vojne pomoći Kijevu. Možda je u sadašnjim okolnostima ruska vojska jedina sposobna za "davanje" raketa Ukrajini, napominje Balakin.
Karijere mnogih zapadnih političara koji svoju sudbinu povezali sa Zelenskim — a u slučaju Lindzija Grejama, i život — dosad su se završile prilično neslavno. Nažalost, to je po svemu sudeći slučaj i sa samom Ukrajinom.