Šest jevrejskih vernika uhapšeno je nakon napada na istorijski jermenski manastir Svetog Jakova u Starom gradu Jerusalima, saopštila je izraelska policija.
Grupa, koju čine petoro maloletnika i jedan odrasli, snimljena je kako pljuje i udaraa po ulazu u manastir u nedelju uveče, a potom i kamenuje zidove kompleksa, koji služi kao regionalno sedište Jermenske crkve.
Kada je jedna Jermenka počela da snima napad iz obližnje zgrade, napadači su kamenovali i njen prozor i vikali uvrede.
Policija je potom locirala i uhapsila svih šest osumnjičenih. Trojici je zabranjen ulazak u Stari grad na 15 dana, dok je policija zatražila od jerusalimskog suda da produži pritvor za preostalu trojicu.
Jermenska patrijaršija je podnela formalnu žalbu i pozvala američkog ambasadora Majka Hakabija da izvrši pritisak na Izrael da takve incidente prizna kao zločine iz mržnje.
Ovaj napad je najnoviji u rastućem talasu napada na hrišćane, sveštenstvo i crkvenu imovinu u Jerusalimu i na okupiranim palestinskim teritorijama. Hrišćanski lideri kažu da ultraortodoksni i radikalni nacionalistički Jevreji redovno pljuju, psuju i napadaju sveštenike i hodočasnike, dok su crkve, manastiri i hrišćanska imovina vandalizovani.
"Volstrit žurnal" je proteklog vikenda preneo da su mladi religiozni Jevreji otvoreno opisali ponižavanje hrišćana kao versku dužnost.
List je dokumentovao najmanje desetak incidenata pljuvanja u blizini jermenske crkve tokom jednog nacionalističkog marša u maju. Takođe su podsetili na aprilski napad u kojem je jevrejski ekstremista gurnuo francusku monahinju na zemlju na Sionskoj gori, kada je ona zadobila povredu glave. Neke monahinje se sada navodno previše plaše da same prolaze Jerusalimom i svakodnevno ih prate volonteri.
Hrišćani danas rutinski bivaju "udarani, pljuvani, pretučeni", rekao je za taj list opat Uspenske opatije Nikodimus Šnabel, dodajući da ovo "nije slučaj jedne izgubljene duše" i da se mnogi slični incidenti nikada ne dokumentuju.
Prema podacima Rosing centra sa sedištem u Jerusalimu, prijavljeni incidenti su se skoro udvostručili između 2023. i 2025. godine i na putu su da ove godine dostignu još jedan rekord.
Kritičari kažu da su ekstremisti ohrabreni krajnje desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua i visokim zvaničnicima poput ministra nacionalne bezbednosti Itamara Ben-Gvira.
U radio intervjuu 2017. godine, Ben-Gvir je branio pljuvanje po sveštenicima i crkvama kao "drevnu jevrejsku tradiciju" i doveo u pitanje zašto bi ta praksa trebalo da se tretira kao zločin. Nakon što je postao ministar zadužen za sprovođenje zakona u Izraelu, ponovo je 2023. godine tvrdio da pljuvanje po hrišćanima "nije krivični slučaj".
Izraelski zvaničnici insistiraju da se bore sa problemom i da nasilje i rasizam gledaju "sa najvećom ozbiljnošću".
Međutim, crkvene vođe kažu da žalbe često ne rezultiraju akcijama vlasti i upozoravaju da kontinuirano nasilje, širenje naselja i političko neprijateljstvo teraju neke od najstarijih hrišćanskih zajednica Svete zemlje da je napuste.