Pozdrav od devet miliona dolara: Kako je Nigerija platila put do Trampovog srca

Od "osramoćene zemlje" koju su SAD bombardovale do "bliskog partnera" Vašingtona – Nigeriji je za dramatičan zaokret u odnosima sa Trampovom administracijom bila potrebna jedna od najskupljih lobističkih kampanja u istoriji Afrike

Koliko košta da Donald Tramp promeni mišljenje o jednoj državi? U slučaju Nigerije, odgovor bi mogao da glasi – devet miliona dolara godišnje.

Pre samo nekoliko meseci američki predsednik nazivao je Nigeriju "osramoćenom zemljom", optuživao je za "užasne zločine" nad hrišćanima, a američke snage su je na Božić bombardovale.

Ali početkom februara slika je bila sasvim drugačija. Na Nacionalnom molitvenom doručku u Vašingtonu Tramp je pred kamerama tražio pogledom prvu damu Nigerije Remi Tinubu, nazvao je "veoma poštovanom osobom" i poručio da mu je "velika čast" što je prisutna. Amerika i Nigerija, rekao je, sada rade "u tesnoj saradnji" sa nigerijskom vladom na porazu islamističkog terorizma.

Između ta dva Trampova stava našlo se devet miliona dolara.

Naime, suočena sa gnevom Bele kuće, Abuja je angažovala vašingtonsku lobističku kompaniju DCI grup, kojoj godišnje plaća devet miliona dolara za popravljanje svog imidža kod Trampove administracije. Reč je o jednom od najskupljih lobističkih ugovora koje je neka afrička država ikada sklopila.

Upravo je DCI osmislio dolazak prve dame Nigerije u Vašington tokom nedelje Molitvenog doručka i organizovao joj susrete sa uticajnim ljudima iz Trampove evangelističke baze.

Zato je jedan vašingtonski insajder Trampovu javnu pohvalu Remi Tinubu nazvao – pozdravom od devet miliona dolara.

Kad diplomatija ne radi, zovite lobiste

Nigerija nije usamljena. Tokom drugog Trampovog mandata afričke države potrošile su milione dolara na američke lobističke kompanije, naročito one povezane sa republikancima i ljudima za koje se smatra da imaju pristup predsedniku.

Od Demokratske Republike Kongo i Tanzanije do Somalilenda i Zimbabvea, vlade pokušavaju da pronađu prečicu do Bele kuće tamo gde klasična diplomatija ne daje rezultate.

"S obzirom na način na koji ova administracija funkcioniše, možete da zaobiđete Kongres i sve ostale. Zato bi devet miliona dolara zapravo moglo da se isplati", ocenio je Filip van Nikerk iz vašingtonske konsultantske grupe "Kalabar Afrika".

Nigerijski savetnik za nacionalnu bezbednost Nuhu Ribadu očigledno je došao do sličnog zaključka. Za posao je izabrao DCI, konzervativnu lobističku grupu sa jakim vezama sa Trampovom administracijom. Među konsultantima angažovanim da promene predstavu o Nigeriji kao zemlji koja progoni hrišćane našao se i Rodžer Stoun, dugogodišnji Trampov saradnik i jedan od najpoznatijih američkih političkih operativaca.

Baš Stouna Tramp je 2020. pomilovao nakon što je osuđen zbog ometanja kongresne istrage o navodnom ruskom mešanju u američke izbore.

Za ulogu glasnika izabrana je Remi Tinubu, koja je i pastorka u velikoj pentekostalnoj crkvi. Njena verska biografija bila je važan deo strategije: trebalo je uveriti Trampovu evangelističku bazu da vlada njenog supruga, predsednika Bole Tinubua, ne učestvuje u progonu hrišćana.

DCI joj je uoči Molitvenog doručka organizovao sastanke sa uticajnim evangelističkim ličnostima, među kojima je bila i Pola Vajt-Kejn, televizijska propovednica i Trampova duhovna savetnica.

Jedni stvorili problem, drugi ga rešavaju

Priča dobija posebno zanimljiv obrt jer je, prema navodima nigerijske vlade i vašingtonskih izvora, upravo druga američka lobistička kompanija ranije pomogla da do Trampa stigne narativ o "genocidu nad hrišćanima" u Nigeriji.

Lobista Elajas Gerasulis, tada zaposlen u "Moran global stratedžisu", zastupao je grupu koja se zalaže za nezavisnost pretežno hrišćanske Bijafre i promovisao priču o progonu hrišćana.

Tako je američko lobiranje najpre pomoglo da se Nigerija u Vašingtonu predstavi kao progonitelj hrišćana, a zatim je drugo američko lobiranje dobilo milione da tu sliku promeni.

Rezultati su stigli brzo. Američki napadi izvedeni na Božić na severu Nigerije u Abudži nisu predstavljeni kao udar na suverenu zemlju, već kao zajednička operacija dve države. Vašington je potom objavio da je Nigeriji dostavio "ključnu vojnu opremu", u okviru isporuka naoružanja vrednih više od milijardu dolara. U paket ulazi i 12 borbenih helikoptera "bel tekstron", a u Nigeriju je poslato i 200 američkih vojnih savetnika.

U maju su američke i nigerijske snage izvele još jednu zajedničku operaciju u kojoj je ubijen Abu Bilal el-Minuki, kojeg je Tramp nazvao drugim čovekom ISIS-a u svetu.

Nije, međutim, baš sve rešeno. Predstavnički dom Kongresa u julu je podržao amandman kojim se traži uskraćivanje američke pomoći Nigeriji dok vlasti ne preduzmu efikasne mere da zaustave "pokolj hrišćana".

Ipak, kada je reč o Beloj kući, razvoj situacije je teško prevideti. Ponekad, izgleda, pomogne i devet miliona dolara godišnje.