Osam najvećih naftnih kompanija ostvarilo je profit od preko 90 milijardi dolara za samo tri meseca, dok je sukob u Iranu doveo do skoka cena energenata, a klimatska kriza izazvana emisijama izazvala smrtonosne toplotne talase.
Neočekivani ratni profiti ponovo su pokrenuli pozive naftnim i gasnim supergigantima poput "Saudi Aramka" i BP da plate štetu po životnu sredinu izazvanu "profitom od ljudske patnje" i finansiraju brz prelazak na obnovljivu energiju.
Analiza "Gardijana" je pokazala da je osam proizvođača nafte zaradilo skoro 93 milijarde dolara u tri meseca do kraja juna, nakon što je američko-izraelski rat protiv Irana izazvao nagli rast globalnih cena nafte na maksimume iznad 126 dolara po barelu.
Kompanije su iskoristile najveći poremećaj u snabdevanju fosilnim gorivima u istoriji tržišta da skoro udvostruče svoj kombinovani profit sa nešto manje od 50 milijardi dolara u istom periodu prošle godine, a aktivisti upozoravaju da milioni domaćinstava plaćaju cenu višim računima i klimatskim haosom.
Podaci ukazuju da je osam naftnih kompanija – "Aramko", BP, "Šel", "Ekvinor", "Total Enerdžis", "Eni", "Ševron" i "Ekson Mobil" – ostvarivalo više od 700.000 dolara profita svakog minuta tokom prolećnog kvartala.
Dok su njihove tržišne vrednosti rasle za oko 600 milijardi dolara na preko 3 biliona dolara, temperature su se kretale ka nizu smrtonosnih toplotnih talasa širom planete, a sve je postalo ozbiljnije sagorevanjem fosilnih goriva.
Emisije ugljenika iz najvećih svetskih kompanija za fosilna goriva su prvi put direktno povezane sa fatalnim vrućim vremenom, prema naučnoj analizi objavljenoj prošlog septembra. Utvrđeno je da su emisije iz bilo koje od 14 najvećih kompanija bile dovoljne da izazovu više od 50 toplotnih talasa koji bi inače bili praktično nemogući.
Najveći profit od nafte u prolećnom kvartalu ostvarila je saudijska državna naftna kompanija "Aramko", koja je prijavila povećanje kvartalnog neto prihoda od 34 posto na više od 33 milijarde dolara, čak i dok je njena infrastruktura oštećena napadima dronovima i raketama iranskih i hutskih snaga.
Proizvodnja fosilnih goriva kompanije "Saudi Aramko" učinila je ovu kompaniju odgovornom za više emisija ugljenika nego bilo koja kompanija u istoriji, prema bazi podataka "Karbon mejdžors". Slede "Ševron" i "Ekson" dok su "Šel" i BP među prvih 10. Saudijska Arabija je decenijama predvodila uspešne napore da blokira i odloži međunarodne akcije u vezi sa klimatskim promenama.
U SAD, profit koji su prijavili "Ševron" i "Ekson Mobil" izazvao je kritike Donalda Trampa. Američki predsednik, suočen sa predstojećim izvorima i padom rejtinga, ih je optužio da "zarađuju previše novca" od rata u Iranu i upozorio da vrate profit javnosti.
Posledice proizvodnje fosilnih goriva ovog leta su doveli do najgoreg toplotnog talasa zabeleženog u Evropi za koji naučnici tvrde da je "nemoguć" bez globalnog zagrevanja izazvanog ljudskim delovanjem. Procenjuje se da je oko 20.000 ljudi umrlo zbog ekstremnih temperatura, uključujući blizu 3.000 u Velikoj Britaniji samo u maju i junu.
Niz toplotnih talasa u Evropi doveo je i do ekstremne suše, oštećujući zalihe hrane. Očekuje se da će biti izgubljeno najmanje 9 miliona tona žitarica.
Sušni uslovi su takođe omogućili ogromne šumske požare u Francuskoj, Španiji, Portugalu i Grčkoj, uzrokujući štetu od milijarde evra. Požari povećavaju toksično zagađenje vazduha, a u SAD i Kanadi procenjuje se da su požari od 15. do 23. jula izazvali oko 4.000 smrtnih slučajeva u roku od nedelju dana izlaganja.
U južnoj Aziji, klimatska kriza pogoršava ekstremne padavine – vazduh koji je topliji za 1 stepen Celzijusa sadrži 7 posto više vode. Na primer, početkom jula u Čatogramu u Bangladešu palo je više od 40 cm kiše za 24 sata, što je dovelo do bujičnih poplava.
Poplave i klizišta odneli su živote i sredstva za život u Pakistanu i Indiji. Takođe je bilo desetina smrtnih slučajeva na severozapadu Kine, gde je više hiljada ljudi evakuisano zbog jakih oluja.
Naftni giganti, očekivano, nisu bili dostupni za komentar.