Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u nemačkom gradu Plauenu kako bi izrazili nezadovoljstvo politikom savezne vlade i tražili ostavku kancelara Fridriha Merca.
Kako navode nemački mediji, protest u Saksoniji organizovala je nacionalna inicijativa "Jedinstvo za Nemačku - Projekt Milion". Mada je prijavljeno 10.000 učesnika, policija i opštinska vlast nisu imali precizne podatke o stvarnoj izlaznosti.
"Ovaj kartel, ova vlada mora da ode!", izjavio je govornik na početku protesta, uz aplauz publike, prenosi nemačka NTV.
Demonstranti zahtevaju, između ostalog, ostavku vlade i nove izbore. Traže smanjenje akciza na električnu energiju i gas, reformu javnog radio-servisa i hitnu deportaciju "svih osuđenih, kriminalnih i ilegalnih migranata".
Policija je posle podne nakratko prekinula protest kada je grupa demonstranata sa bubnjevima počela da maršira u formaciji, što je bilo zabranjeno "kako ne bi delovali militantno".
Pored nemačkih državnih zastava, na protestu su se videle i plave zastave sa belim golubovima, kao simboli mira, ali i belo-zelene zastave nekadašnje Kraljevine Saksonije, koje koristi desničarski pokret Slobodni Saksonci. "Projekt Milion" sebe opisuje kao nestranačku organizaciju.
Na plakatima je, između ostalog, pisalo "Merc mora da ode!" i "Naš novac za naš narod", a demonstranti su skandirali "Mi smo narod".
Identičan slogan su demonstranti u Plauenu skandirali 7. oktobra 1989, na mitingu protiv tadašnjeg istočnonemačkog rukovodstva. Ta "mirna revolucija" se završila padom Berlinskog zida.
U Plauenu je organizovano i nekoliko manjih kontra-mitinga, ne toliko podrške Mercu koliko protiv "desničarskih ekstremista", u režiji lokalne NVO "Alijansa za demokratiju, toleranciju i građansku hrabrost".
Gradonačelnik Plauena, Štefen Zener iz vladajuće CDU, apelovao na sve demonstrante da izbegavaju provokacije i nasilje.
"Sloboda izražavanja i okupljanja su temelji naše demokratije", naglasio je Zener pred početak mitinga.
Nemačke ankete pokazuju da je Merc najnepopularniji političar u zemlji a njegov rejting je u julu pao na rekordno niskih 13 odsto. Njegovo insistiranje da ni po koju cenu ne sarađuje sa Alternativom za Nemačku (AfD) primoralo ga je na koaliciju sa poraženim socijaldemokratama i kontinuitet njihove politike, od "zelene agende" do sankcija protiv Rusije, koje su podigle cenu energenata do tačke gde nemačka privreda više nije konkurentna.