Nemačka vlada odobrila je danas mere kojima bi obaveštajne službe dobile nova ovlašćenja za hakovanje komunikacija i ometanje operacija stranih protivnika, u cilju suprotstavljanja, kako navode zvaničnici, sve većoj pretnji od sajber i hibridnih napada.
Mere, o kojima se raspravlja već mesecima, omogućile bi i BND-u, nemačkoj spoljnoj obaveštajnoj službi, i BfV-u, službi za zaštitu ustavnog poretka, šira ovlašćenja za pristup digitalnim komunikacijama, prikupljanje podataka i sprovođenje aktivnih operacija radi sprečavanja napada, prenosi Rojters.
Ministar unutrašnjih poslova Nemačke Aleksander Dobrint rekao je da bi te mere, koje uključuju i korišćenje alata veštačke inteligencije unele "revolucionarne" izmene u bezbednosnu arhitekturu Nemačke.
"Pretvaramo naše obaveštajne službe u prave tajne službe", rekao je on na konferenciji za novinare u Berlinu, navodeći da bi agencije prvi put dobile operativna ovlašćenja.
Mere kojima bi BfV dobio široka ovlašćenja za prikupljanje podataka izazvale su kritike pojedinih organizacija za zaštitu građanskih sloboda.
Konstantin fon Noc iz opozicione stranke Zeleni podržao je proširenje ovlašćenja BND-a zbog sve većeg broja pretnji, ali je rekao da bi davanje sličnih proširenih ovlašćenja službama za unutrašnju bezbednost predstavljalo "razlog za zabrinutost u pogledu vladavine prava".
Prema planu, koji još mora da odobri parlament, bezbednosne službe mogle bi da intervenišu u infrastrukturi napadača, na primer tajnim deaktiviranjem eksploziva kako bi se omogućilo dalje sprovođenje operacija nadzora.
U sajber prostoru imale bi ovlašćenja da, pod strogo definisanim uslovima, hakuju informacione sisteme napadača, kopiraju ili brišu podatke i onesposobe alate koji se koriste u kampanjama stranih država, uključujući u situacijama kada postoji posebna pretnja, poput velikih sajber operacija.
Nacrtom se, takođe, utvrđuju nova pravila za korišćenje državnog špijunskog softvera u onlajn pretragama i takozvanom nadzoru telekomunikacija na izvoru.
Telekomunikacioni operateri, digitalne platforme, prevoznici i finansijski posrednici mogli bi da budu obavezani da dostavljaju podatke, uz mogućnost izricanja novčanih kazni i sprovođenja kontrola na licu mesta.
Nemačke obaveštajne službe, osnovane posle Drugog svetskog rata, kada su sećanja na nacistički režim još bila sveža, tradicionalno su imale znatno ograničenija ovlašćenja od sličnih službi savezničkih zemalja poput Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, navodi Rojters.
Nemačka vlada kancelara Fridriha Merca smatra da je jačanje obaveštajnih službi neophodno zbog sve većih pretnji stranih država, terorističkih organizacija i sajberkriminalaca, a posebno se ukazuje na Rusiju, piše "Juronjuz". Nemački zvaničnici optužuju Moskvu da protiv zemlje vodi "hibridnu kampanju" koja uključuje sabotaže, špijunažu i širenje dezinformacija. Nemačka je, podseća se, jedan od najvećih vojnih sponzora Ukrajine u ratu protiv Rusije.
"Usred smo hibridnog sukoba, ne samo sa Rusijom već i sa drugim akterima", rekao je Mark Hajnrihman, predsednik parlamentarnog odbora za nadzor obaveštajnih službi, za agenciju AFP.
On je ocenio da je oprezan pristup Nemačke do sada ostavio zemlju "korak iza" i onemogućio joj da u potpunosti doprinese evropskoj bezbednosti.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova je izjavila da se Nemačka, kao i Japan, vraća praksi masovnog nadzora nad sopstvenim građanima, koja je poslednji put bila poznata kao Gestapo i Toko.
Kako je istakla, Nemačka i Japan, dve nekadašnje zemlje "Osovine", u julu su se sinhronizovano vratile praksama nadzora od kojih su prinudno odučene 1945. godine.
"Posleratni pravni sistem SR Nemačke građen je na principu strogog razdvajanja policije i obaveštajnih službi, upravo zato što su Nemci iz sopstvenog iskustva pamtili šta se dešava kada policija postane obaveštajna služba. Sada je ta podela demontirana", ukazala je zvaničnica ruskog MSP-a.