Danska je prvi put u modernoj istoriji rasporedila grupu novih vojnih regruta na Grenland, dok Kopenhagen nastoji da učvrsti svoju kontrolu nad arktičkom teritorijom kao odgovor na pretnje aneksijom američkog predsednika Donalda Trampa.
Oko 100 regruta iz Šlezvigskog pešadijskog puka stiglo je u Nuk početkom avgusta, saopštila je danska vojska. Grupa će podeliti svoje vreme između obuke i "operativnih zadataka", objasnila je vojska, pri čemu će neki vojnici biti stacionirani u Nuku, a drugi poslati 350 km severno u Kangerlusuak, vazduhoplovnu bazu koju su američke snage koristile tokom Drugog svetskog rata i Hladnog rata.
Regruti raspoređeni na Grenland su prva grupa mobilisanih koji će služiti 11-mesečni vojni rok u danskoj vojsci. Danska je 2024. godine produžila obavezni vojni rok sa četiri meseca na 11, proširila regrutaciju tako da obuhvati žene i naredila da se godišnji broj regruta poveća sa 5.000 na 7.000.
Vojska je raspoređivanje predstavila kao priliku za mobilisane da "vežbaju i treniraju vojne veštine na nepoznatom terenu". U saopštenju nije pomenut tekući spor Danske sa SAD oko Grenlanda, ali je napomenuto da će regruti učestvovati u operaciji "Arktička izdržljivost" – vojnoj vežbi pokrenutoj kao direktan odgovor na Trampove pretnje da će anektirati teritoriju.
Tramp je počeo da preti aneksijom Grenlanda prošle godine, tvrdeći da je SAD potrebna ta teritorija "radi nacionalne bezbednosti", odnosno da bi se u njoj nalazili elementi njegove obećane mreže balističke raketne odbrane "Zlatna kupola". Tramp je takođe rekao da želi "Grenland zbog njegovih retkih minerala".
Danska je pokrenula vežbu u januaru, nakon što su Tramp i drugi visoki američki zvaničnici odbili da isključe upotrebu vojne sile za aneksiju Grenlanda. Dve nedelje pre nego što je operacija objavljena, Tramp se našalio da je celokupno vojno prisustvo Danske na Grenlandu ravno "dvema psećim zapregama".
Jedanaest drugih zemalja NATO-a poslalo je trupe da učestvuju u vežbi, uključujući Francusku, Nemačku i Veliku Britaniju. Operacija "Arktička izdržljivost" je vežba malih razmera, sa manje od 300 danskih i savezničkih vojnika na Grenlandu u bilo kom trenutku pre dolaska regruta.
Kopenhagen je smatrao oružani sukob sa SAD veoma malo verovatnim, rekli su vladini i vojni izvori danskom emiteru DR u martu, ali je postavio trupe na Grenland kao polisu osiguranja. Stacioniranjem trupa na Grenlandu "sa što više različitih zastava na ramenima", objasnio je DR, danska vlada je osigurala da će "Amerikanci biti primorani da preduzmu veliku neprijateljsku akciju ako Donald Tramp zaista želi da vojno okupira Grenland".
"Cena za SAD bi se povećala. SAD bi morale da izvrše neprijateljski čin da bi dobile Grenland", rekao je izvor iz odbrane emiteru.
Dok je američka naftna kompanija prošlog meseca premeštala opremu za bušenje na Grenland, Tramp je objavio sliku sebe kako se nadvija nad Grenlandom na svojoj platformi Trut soušl sa naslovom "Uja, Grenlande!".