Kina je odbila da se pridruži američkom planu pritiskanja iranske ekonomije, odbacujući pokušaj Vašingtona da bude deo "najstrožih sankcija u istoriji" protiv Islamske Republike.
Ministar finansija SAD Skot Besent pozvao američke saveznike i druge zemlje da izaberu strane i prestanu da posluju sa Iranom, dok Vašington priprema ono što je nazvao "najvećom koordinisanom ekonomskom izolacijom u istoriji sveta".
U intervjuu za Si-En-Bi-Si, Besent je opisao plan kao "jedan-dva udarac" koji kombinuje pomorsku blokadu sa "najstrožim sankcijama u istoriji". Tvrdio je da bi to "zgnječilo" iransku ekonomiju i "srušilo ovaj režim".
Peking je, međutim, odbio poziv Vašingtona, prenosi Rojters.
"Što se tiče iranskog pitanja, sankcije i pritisak ne pomažu u rešavanju problema", rekao je portparol kineske ambasade u Vašingtonu. "Kina poziva relevantne strane da preduzmu odgovorne akcije i reše problem političkim i diplomatskim sredstvima."
Besentove izjave usledile su nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio "ekonomski dan D" protiv Teherana, preteći "ogromnim ekonomskim posledicama" protiv zemalja koje Iranu pružaju "bilo kakvu vrstu linije spasa".
Kina je takođe odbacila i tu ideju. Kao odgovor na pitanje "Blumberga", portparol Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian rekao je da "sankcije i taktika pritiska nisu rešenje" i pozvao na "politički i diplomatski pristup".
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči takođe je odbacio pretnju.
"Udvostručavanje neuspešnih politika doneće samo dalji poraz", napisao je Aragči na Iksu. "Američki ekonomski terorizam preti globalnoj ekonomiji i suverenitetu širom sveta."
Kina je najveći kupac iranske nafte. Prema podacima "Kplera", u 2025. kušila je više od 80 posto isporučene sirove nafte zemlje.
Besent je tvrdio da Peking ima snažan interes za saradnju sa SAD u sankcionisanju Teherana zbog svoje zavisnosti od snabdevanja energentima koji prolaze kroz Ormuski moreuz, tvrdeći da Kina dobija "50 posto (svojih) energenata iz Zaliva".
Međutim, snabdevanje energentima Kine je znatno diverzifikovanije. Prema AFP-u, Kina je 2025. godine uvezla 36 posto svoje sirove nafte iz Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Katara i Iraka, dok je takođe kupovala velike količine od proizvođača van Zaliva, posebno Rusije.
Oko 30 posto kineskog uvoza LNG-a je 2025. godine prošlo preko Ormuza, ali Peking takođe nabavlja LNG i na drugim mestima i dobija značajnu količinu gasa iz cevovoda iz Rusije i Centralne Azije.