NATO se sprema za veoma realnu mogućnost da bi sledeći francuski predsednik mogao da napravi ogromnu rupu u savezu.
Dok se savez bori sa sumnjama u vezi sa odbrambenom posvećenošću Vašingtona Evropi i ponovo se naoružava u strahu od Rusije, nedavne ankete u Francuskoj pokazuju da oko polovine francuskih birača na izborima sledeće godine podržava tvrdokorne kandidate koji imaju ozbiljne primedbe na NATO.
Marin Le Pen iz krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje želi da izvuče Pariz iz integrisane komande bloka, dok je Žan-Lik Melešon, krajnji levičar, rekao da želi da napusti savez.
Povlačenje Francuske – jedine nuklearne sile EU – iz NATO-a poslalo bi udarne talase kroz savez, dovodeći u pitanje francusko raspoređivanje u Rumuniji i Estoniji, ograničavajući pristup ključnoj opremi za bojno polje i otupljujući vojnu koordinaciju među 32 članice.
I tajming takođe ne bi mogao biti gori. Pod Donaldom Trampom, SAD su počele da smanjuju snage u Evropi, ostavljajući druge saveznike da se utrkuju u izgradnji svoje odbrane kao odgovor na upozorenja da bi Rusija mogla da napadne savez ove decenije.
"Sa manjim prisustvom SAD, ono što ne želite jeste da se velika evropska zemlja distancira od saveza, posebno u vreme kada je cilj da Evropljani, uključujući i Francusku, naravno, preuzmu veću odgovornost", rekao je "Politiku" Džejmi Šej, viši saradnik za odbranu u tink-tenku "Prijatelji Evrope" i bivši portparol NATO-a.
Pošto su predsednički izbori tek za osam meseci, NATO se nada da će kandidati, možda, ublaže svoje stavove o alijansi nakon što budu izabrani – slično kao što je to učinila italijanska premijerka Đorđa Meloni 2022. godine. Ali s obzirom na istorijski napet odnos zemlje sa alijansom, pretnja NATO-u je ozbiljna.
"Plašim se tih izbora", rekao je jedan diplomata NATO-a. "Izgubiti Francusku bi bilo užasno."