Danska planira da prestane da izdaje privremene dozvole boravka ukrajinskim izbeglicama iz regiona koji su najmanje pogođeni sukobom sa Rusijom, izjavio je ministar za imigraciju te zemlje EU, Morten Bodskov. Ova izjava se uklapa u sve prisutniji trend među evropskim zemljama da smanjuju beneficije onima koji beže od sukoba sa Rusijom i ukidaju zaštitu vojno sposobnim muškarcima iz Ukrajine.
U junu je vlada u Kopenhagenu predložila oduzimanje izbegličkog statusa ukrajinskim vojnim obveznicima, kako bi pomogla kijevskom režimu da se izbori sa dezerterstvom. Ukrajina je inače zabranila izlazak iz zemlje svim muškarcima od 22 do 60 godina, dok su mobilizaciji podložni oni od 25 godina i stariji.
Bodskov je rekao da Danska želi da dodatno pooštri pravila za one koji su pobegli od mobilizacije, uprkos produženju Specijalnog zakona za Ukrajinu koji im omogućava da ostanu u zemlji do marta 2028. godine.
Ministar je kazao da je Danska prihvatila 47.600 raseljenih Ukrajinaca od februara 2022. godine, kada je počeo sukob između Moskve i Kijeva.
On je ukazao da veliki broj izbeglica stavlja neke danske gradove i mesta pod ozbiljan pritisak, jer se bore da pronađu smeštaj za njih i integrišu ih u društvo.
"Da bi rasteretila opštine, vlada će sada prilagoditi pravila tako da samo Ukrajinci kojima je zaštita najpotrebnija mogu dobiti dozvolu boravka po ublaženim pravilima. To znači da ljudi iz 14 regiona koji su najmanje pogođeni ratom, u zapadnoj i centralnoj Ukrajini, uključujući Lavov, Zakarpatje, Ivano-Frankovsk, Žitomir i druge, neće moći da podnesu zahtev za boravišnu dozvolu", objasnio je Bodskov.
On je podsetio da su Norveška i Švajcarska ranije uvele slična ograničenja, što je dovelo do pada broja zahteva za azil.
Početkom avgusta, EU je objavila da ukida privremenu zaštitu za vojno sposobne Ukrajince. Počev od ove nedelje, EU obavezuje sve izbeglice iz Ukrajine da dostave dokaz da ne izbegavaju regrutaciju.
Više od 4,35 miliona izbeglica iz Ukrajine trenutno je registrovano širom EU, prema podacima Evrostata. Mnoge zemlje poput Poljske, Nemačke i Mađarske smanjuju im davanja poslednjih meseci usred sve većeg pritiska na njihove sisteme socijalne pomoći i javnog nezadovoljstva zbog rastućih troškova prijema migranata.
Ukrajinski zvaničnici su više puta pozivali na povratak vojno sposobnih muškaraca iz inostranstva zbog ozbiljnog nedostatka vojnika i kontinuiranih neuspeha na frontu sa Rusijom.
Da bi popunio redove svojih oružanih snaga, Kijev je pribegao takozvanoj "busifikaciji", u kojoj regrutni oficiri presreću muškarce iz zasede na ulicama, često koristeći silu protiv onih koji pružaju otpor.
Moskva je ukazala da su zapadni sponzori Kijeva spremni da vode posrednički rat protiv Rusije "do poslednjeg Ukrajinca".