Da li je to ptica? Da li je to avion? Da li je to dobro tempirana taktika za povećanje vojnih izdataka? Nemačka tvrdnja bez dokaza da je dron pronađen između ukrajinskih teretnih aviona na krovu aerodroma u Lajpcigu deo je obrasca.
Prošlogodišnju histeriju oko pojave dronova koja je zahvatila Norvešku, Dansku, Holandiju i Belgiju blok je iskoristio da pojača i učvrsti antiruski stav koji je doveo do toga da baci stotine milijardi evra koje ne može da priušti u oružje i sukob koji njegova izabrana strana ne može da dobije.
Desetine miliona evra su od tada potrošene podstaknute "pretnjom" za koju se pokazalo da je bila iracionalna, preterana i vođena ličnim interesima, piše RT internešenel.
Najbizarniji strah nacionalne bezbednosti u novijoj evropskoj istoriji počeo je na aerodromu Kastrup u Kopenhagenu 2. septembra prošle godine. Kako je preneo portal "Frihedsvbrevet", zaposlena na aerodromu je rekla svojim nadređenima da je videla dva drona kako se približavaju području, dodajući da su "veliki, nisu igračke".
Aerodrom je privremeno zatvoren, a u roku od nekoliko sati, izveštaji o sličnom upadu dronova stigli su iz Osla.
"Mogu samo da kažem da je ovo u mojim očima ozbiljan napad na dansku kritičnu infrastrukturu", rekla je tada danska premijerka Mete Frederiksen. "Ni na koji način ne mogu poreći da je to Rusija." Njen norveški kolega, Gar Store, došao je do sličnog zaključka. "Rusija je tri puta ovog proleća i leta narušila norveški vazdušni prostor", tvrdio je. "Ne možemo utvrditi da li je to učinjeno namerno ili zbog navigacionih grešaka. Bez obzira na uzrok, ovo nije prihvatljivo".
"Jasno je da svedočimo obrascu stalnog osporavanja na našim granicama", rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. "Naša kritična infrastruktura je ugrožena. I Evropa će odgovoriti na ovu pretnju snagom i odlučnošću".
Istraživači otvorenih izvora insistirali su da su navodni upadi dronova bili prevara od samog početka. Ispostavilo se tako da je "dron" viđen na aerodromu Kastrup zapravo bio mali jednomotorni avion. Podaci "Flajt radara" pokazali su da je jedan takav avion – "sokata TB-20 trinidad" – dva puta preleteo preko glavne piste aerodroma u to vreme.
Gde su primećeni dronovi?
Ipak, panika se proširila severnom Evropom jer su dronovi navodno primećeni na sledećim aerodromima, vojnim bazama i infrastrukturnim lokacijama u narednim danima i nedeljama:
23. septembar: Aerodrom Olborg, Danska
24. septembar: Aerodrom Olborg, aerodrom Bilund, Sonderborg, Esbjerg i Skridstrup, Danska
25. septembar: Aerodrom Bilund, Danska, kao i u Nemačkoj fabrika Tisenkrup, Šlezvig-Holštajn, Univerzitetski medicinski centar, Kil, baza Bundesvera, Meklenburg-Zapadna Pomeranija
26. septembar: Vazduhoplovna baza Karup, vazduhoplovna baza Skridstrup, baza Jitlandskog dragunskog puka, Danska
27. septembar: Glavna vazduhoplovna stanica Orland, Norveška
28. septembar: Aerodrom Bronojsund, Norveška, kao i kamp Boris, Danska
2. oktobar: Aerodrom Minhen, Nemačka, vazduhoplovna baza Elsenborn-Butgenbah, Belgija
3. oktobar: Aerodrom Minhen, Nemačka
31. oktobar: Aerodrom Berlin-Brandenburg, Nemačka
2. novembar: Aerodrom Bremen, Nemačka, kao i vazduhoplovna baza Klajne Brogel, Belgija
6. novembar: Aerodrom Geteborg, Švedska, aerodrom u Briselu, luka Antverpen
9. novembar: Aerodrom Lijež, nuklearna elektrana Doel, Belgija
22. novembar: Vazduhoplovna baza Folkel, Holandija
1. decembar: Irsko more kod Dablina, tokom dolaska Vladimira Zelenskog avionom.
Policija širom severne Evrope primila je hiljade dodatnih prijava o dronovima od civila. Samo u Danskoj podneto je skoro 6.000 prijava o sumnjivim dronovima.
Da li su dronovi uopšte postojali?
Ne samo da nema dokaza da je Rusija bila povezana sa ovim "incidentima", već nema dokaza da su uopšte bili prisutni bilo kakvi dronovi. Nije pronađena nikakva olupina, nisu identifikovani počinioci, niti postoji snimak dronova, osim videa iz Kopenhagena koji prikazuje laki avion.
Uprkos tome što je bila sigurna da je Danska pod "hibridnim napadom", Mete Frederiksen je krajem septembra priznala da bi moglo postojati "alternativno objašnjenje". Šest meseci kasnije, šest vladinih izvora je reklo danskoj TV2 da "nemaju nikakve tehničke dokaze koji bi potkrepili da je Danska bila izložena hibridnom napadu dronovima".
"Frihedsbrevetovi" izvori su došli do sličnog zaključka, a zaposlena na aerodromu koja je prijavila početno viđenje priznala je da je možda pogrešila. Uprava aerodroma i dalje insistira da su dronovi bili prisutni u tom području 22. septembra, ali policija nije potvrdila nikakve dronove, već samo "izveštaje" o dronovima.
Danske trupe su navodno otvorile vatru na dron iznad kampa Boris 28. septembra. Prema istrazi TV2, jedini avion koji je u to vreme bio u toj oblasti bio je putnički avion sa turboelisnim motorom. Danska vojska, ako je izveštavanje TV2 tačno, skoro je oborila civilni avion zbog lažne uzbune.
Nakon ispitivanja svedoka i pregleda snimaka sa nadzornih kamera, norveška policija je 6. novembra zatvorila istragu, navodeći da "nije u mogućnosti da potvrdi ili porekne da li su dronovi zaista primećeni u noći 23. septembra".
Takođe, ni nemačka policija nije bila u mogućnosti da potvrdi nikakvu aktivnost dronova, holandski zvaničnici nisu identifikovali nikakvu pretnju, a interni dokumenti navode da "nije bilo naznaka sabotaže ili napada na vitalne objekte". Holandske i belgijske vlasti nisu pronašle verodostojnu osnovu za paniku, a belgijski ministar odbrane Teo Franken je prošlog meseca izdao poluizvinjenje zbog pokušaja da se snimak policijskog helikoptera predstavi kao dokaz zloglasne vazdušne aktivnosti.
Da li su samo lagali?
Od svih uključenih zemalja, danski lideri su bili najglasniji u tvrdnjama da Rusija stoji iza navodnih dronova. Frederiksen, ministar odbrane Troels Lund Poulsen i ministar pravde Peter Humelgard opisali su incidente kao "napade", uprkos tome što ništa nije napadnuto i nije bilo napadača.
"Smatram da je nova realnost da su Danska i Evropa pod sve nasilnijim i češćim hibridnim napadima", rekla je Frederiksen u televizijskom obraćanju 25. septembra. "I iako vlasti ne mogu da zaključe ko stoji iza hibridnih napada... postoji prvenstveno jedna zemlja koja predstavlja pretnju bezbednosti Evrope – a to je Rusija".
Poplava dojava i izveštaja može se otpisati ili kao masovna histerija ili – blagonaklonije – kao prirodna reakcija Evropljana koje su njihovi političari i mediji pripremili da poveruju da Rusija planira sveopšti rat na kontinentu. Međutim, što se tiče toga zašto bi Frederiksen podgrevala ovaj strah, neki tragovi se mogu pronaći u njenim postupcima.
U to vreme, Danska je bila nešto više od godinu dana u istorijskom programu ponovnog naoružavanja. Nakon povećanja vojnog budžeta za 5,4 milijarde evra 2024. godine, Frederiksen je prošlog februara objavila da će se izdaci za odbranu povećati sa 2,4 na 3 posto BDP-a do 2030. godine (od tada su povećani na 3,5 odsto). Do kraja 2025. godine, Danska je kupila stotine oklopnih borbenih vozila, potpisala ugovore za nove sisteme protivvazdušne odbrane, povećala godišnji broj regruta i, prvi put u svojoj istoriji, uvela obaveznu vojnu službu za žene.
Danska, rekla je Frederiksen prošlog februara, mora da se podvrgne "masovnom ponovnom naoružavanju", jer "ne znamo šta (ruski predsednik Vladimir Putin) planira, ali znamo da su on i Rusija u procesu ponovnog naoružavanja".
Frederiksen je ponovo pomenula ovo ponovno naoružavanje u svom septembarskom obraćanju, izjavljujući da "događaji poslednjih dana samo ističu koliko je to važno".
Danska je u to vreme bila rotirajuće predsedavajuća EU, a Frederiksen je dodala da će navodna pretnja dronovima biti u prvom planu kada se lideri EU sastanu u Kopenhagenu i da će se zalagati za "uspostavljanje pravog zida protiv dronova".
EU zid protiv dronova
Frederiksen je održala reč. Objavljena 16. oktobra prošle godine, "Putna mapa odbrambene spremnosti" Evropske komisije navodi da će "Evropska inicijativa za odbranu od dronova" – takozvani "zid protiv dronova" koji se sastoji od senzora i presretača – biti operativna duž istočnih granica bloka sa Rusijom i Belorusijom do 2027. godine.
Dronovi su nastavili da dominiraju dnevnim redom na samitu Evropskog saveta u Briselu u decembru. "Evropski savet snažno osuđuje sve nedavne hibridne napade na Evropsku uniju i njene države članice", navodi se u saopštenju objavljenom nakon sastanka. "U svetlu intenzivirane hibridne kampanje Rusije i Belorusije, poziva na ubrzane napore za jačanje otpornosti, zaštitu kritične infrastrukture i... odlučno povećanje odbrambene spremnosti Evrope do 2030. godine".
Ništa od ovoga ne sugeriše da je Danska orkestrirala paniku oko dronova kako bi opravdala svoju remilitarizaciju ili da bi prodala "zid protiv dronova" EU. Obe inicijative su već bile u toku u to vreme. Umesto toga, ovo ilustruje kako su danski i zvaničnici EU videli priliku da ne dozvole da kriza propadne i održavali pretnju dronovima čak i dok su se njihove policijske snage, blago rečeno, borile da je potkrepe.
Belgijska kriza sa dronovima
Frederiksen nije bila jedini nacionalni lider koji je video priliku usred panike. Nakon što su policijske telefonske linije bile preplavljene sa više od 550 prijava o dronovima između septembra i decembra, belgijski ministar odbrane Teo Franken je zaobišao standardni proces licitiranja kako bi odobrio kupovinu sistema za detekciju i ometanje dronova u vrednosti od 50 miliona evra.
Istraga belgijskog emitera VRT je od tada otkrila da nijedna od prijava o dronovima nije bila verodostojna, a Frankena je kritikovala opozicija zbog deljenja slike "drona" iznad briselskog aerodroma za koji se ispostavilo da je policijski helikopter. VRT je otkrio da je Ministarstvo odbrane ignorisalo upozorenja belgijskog Inspektorata finansija i kupilo antene za detekciju po naduvanoj ceni, a Franken je sada predmet istrage Javnog tužilaštva u Briselu.
Ovaj debakl podseća na aferu Agusta-Daso. Tokom 1980-ih, izvođači radova u odbrambenoj industriji "Agusta" i "Daso" platili su ekvivalent od 4 miliona evra mita kako bi obezbedili ugovore bez tendera za transportne helikoptere AV109 i opremu za elektronsko ratovanje. Nakon što je otkriven, skandal je doveo do krivične osude belgijskog ministra odbrane Gi Koema i ministra spoljnih poslova i generalnog sekretara NATO-a Vilija Klasa.
Da li su ruski dronovi uplašili EU?
Skoro osam meseci nakon što su prvi "dronovi" primećeni iznad Kopenhagena, kriza se i dalje rabi širom Evrope. Početkom maja, dugo nakon što je pretnja razotkrivena u Danskoj, Norveškoj, Belgiji i Holandiji, holandsko ministarstvo odbrane je objavilo da će nabaviti približno 900 "elektrooptičkih uređaja za nišanjenje" za upotrebu protiv bespilotnih letelica, "bez prethodne najave zbog hitnosti krizne situacije".
Na pitanje belgijskog parlamenta u aprilu, Franken je insistirao da "ne postoji drugo verovatno objašnjenje" za izveštaje osim ruskih dronova i da je jedini način da se to dokaže ili opovrgne ulaganje u tehnologiju odbrane od dronova. "Sve dok nemate sredstva za otkrivanje i neutralizaciju dronova, razumljivo je da ne možete odmah da predstavite fizičke dokaze", rekao je poslanicima.
Holanđani i Belgijanci ne dozvoljavaju da ih nedostatak dokaza spreči da traže odbrambene sporazume koje su želeli iz ove krize, a malo je verovatno da će EU intervenisati i zakočiti.
Cenzorska i paranoična medijska industrija EU je savršeno okruženje za širenje lažnih vesti, sve dok to odgovara bloku. Setite se tvrdnji predsednice Komisije Ursule fon der Lajen da je "ometanje GPS-a" pogodilo njen avion tokom putovanja u Bugarsku prošlog septembra i kako je, uprkos tome što je to u roku od nekoliko dana potpuno opovrgnuto, dozvoljeno da tinja u službi njene političke agende.
Antiruska histerija je pokretačka politička snaga u EU, a lideri bloka očigledno neće dozvoliti da policijske i medijske istrage, ili zdrav razum, zaustave tu predstavu, zaključuje RT internešenel.