NATO se otvoreno priprema za sukob sa Rusijom, poruka je zamenika ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandra Gruška. Na ovakve namere Evrope upozoravao je i bivši mađarski premijer Viktor Orban. Pre 87 godina Adolf Hitler inscenirao incident u Glajvicu kako bi to iskoristio kao izgovor za napad na Poljsku. Da li je incident u Lajpcigu, za koji je Berlin bez dokaza optužio Moskvu, novi "fols fleg" i šta je konačni cilj Evrope u stvaranju histerije i optuživanju Rusije bez ikakvih dokaza?
"Nemačka je već imala ovakve 'folks flegove' u istoriji. Mislim da je operacija u Lajpcigu, kao i na drugim mestima, više usmereni ka domaćoj publici, odnosno ka predstojećim izborima u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde će verovatno AfD odneti većinu i pobedu. To predstavlja jako veliki problem za trenutnu vladajuću elitu u Nemačkoj, jer su provincije u istočnoj Nemačkoj te koje otvaraju koridor za pomoć koja se šalje Ukrajini. Ukoliko bi ta pomoć trebalo da bude odobrena od strane AfD, stranke koja zagovara otvaranje dijaloga i ekonomskih odnosa sa Rusijom, to onda nije dobro za nemački establišment. Zatvara se taj koridor, pomoć Ukrajini bi teško stizala, te zato sada mora da se nađe način kako da se odvrate glasači od AfD", objašnjava Lazar Radisavljević, novinar RT Balkan, gostujući u emisiji "Danas na RT".
Recept je, kaže, sledeći: ako u anketama vodi AfD, stranka koja zagovara saradnju sa Rusijom, onda je najučinkovitije optužiti Rusiju za nešto drugo što direktno ugrožava bezbednost Nemačke. Jer glasači AfD-a su osetljivi na temu bezbednosti zemlje.
Radisavljević podseća i da su se na samom početku ukrajinsko-ruskog sukoba odvijali mirovni pregovora koje je zaustavio Boris Džonson, ali dodaje i da je čak i iz toga nešto proizašlo – Rusija je ograničila upotrebu aviona i aeroprostora svojim lovcima.
"Ali nekoliko godina kasnije imamo Vladimira Zelenskog koji otvoreno preti civilima i civilnom vazduhoplovstu iz čega proizilazi zaključak da jednostavno Ukrajina gubi na frontu i da nema drugi način da pobedi u ovom sukobu, te želi da izazove političku nestabilnost. Nisu Ukrajinci prvi to izmislili, to se mnogo puta u istoriji modernog ratovanja dešavalo. Sada se postavlja pitanje kako će na to reagovati Rusija – ona je rezervisana po pitanju daljih eskalacija, a sumnjam da će i sam Zelenski, kao i američki savetnici savetovali da to učini, jer ukoliko bi Rusija oslobodila svoj pun potencijal sumnjam da bi ostalo nešto od te ukrajinske vojske", ističe novinar televizije RT Balkan.
Radisavljević se osvrće i na juče završeni Samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), zaključujući da potpisana deklaracija nosi veliki broj poruka. Ne samo što se se učesnici osvrnuli na rezultate ovogodišnjeg Samita, već su akcenat stavili i na spoljne pretnje.
"ŠOS je ponovo osudio sukobe na Bliskom istoku, ponovo je pozvao na uspostavljanje palestinske državnosti i govorio je dosta o Avganistanu i uspostavljanju vlasti mirnim putem. Meni je bio najzanimljiviji poziv za daljim proširivanjem ekonomske saradnje, odnosno na strategiju ekonomske saradnje ŠOS-a do 2030. i pozivanje na osnivanje razvojne banke ŠOS-a. Kao i da se iranska centralna banka što pre primi u taj međubankarski savet ŠOS-a. Tako bi se otvorilo novo polje za Iran i mogla bi dalje da finansira odbranu protiv SAD. Naravno, poslednji deo se bavi kulturnom razmenom i eventualno nekim saradnjama univerziteta", objasnio je Radisavljević.
Gost "Danas na RT" ističe i učestvovanje Antonija Gutereša na Samitu ŠOS-a i poruku generalnog sekretara UN da su njegovoj organizaciji potrebne reforme. Radisavljević, pozivajući se na izveštaje foruma saradnje, ističe da bi to moglo da znači proširivanje Saveta bezbednosti, uključivanje Indije i još nekih zemalja.
Osvrćući se na Tursku i njenu prisutnost u mnogim organizacijama, Radisavljević ističe da je reč o sili srednjeg ranga koja prihvata strategiju balansiranja – bitno joj je da ima partnere na svim meridijanima, a najbitniji su joj oni u njenom regionu.
"Turska je u ŠOS-u, jer ova organizacija uključuje države turkijskog porekla, Pakistan i Saudijska Arabija su muslimanske zemlje kojima izgleda preti opasnost zvana Izrael. Izraelski zvaničnici su niz puta targetirali Tursku kao neku novu pretnju za opstanak Izraela. Sa novim savezom ove tri države može se reči da je usmeren i protiv Izraela i protiv Irana. Što je zanimljivo, jer je i Iran je u ŠOS-u. Kada govorimo o NATO samitu čini se da je to ostatak jedne stare politike, Ataturkovog krila koje su sledile tu viziju moderne Turske. Čini mi se da Turci, kao ni Erdogan ne žele da izađu iz NATO-a, jer taj Član 5 štiti Tursku", objašnjava Radisavljević.
Gost "Danas na RT" ističe da mnoge istočne države, pre svega Rusija i Kina, ne isključuju saradnju sa državom koja sarađuje sa Zapadom, dok je u Zapadu saradnja sa Istokom neprihvatljiva.
Samo što se završio ŠOS-a, počeo je Istočni ekonomski forum u Vladivostoku.
"Istočni ekonomski forum, osim što predstavlja način da se privuku investicije za Severni ledeni put, mnogo više predstavlja način da se razvije taj daleki istok Rusije. U taj region dugo nisu dolazile investicije, jer je daleko i nije gusto nastanjen. I sada ovaj forum je prilika da se razvije infrastruktura, da se privuče strani kapital i da se mobiliše kapital od strane ruskih privatnih kompanije. Tako bi firmama koje posluju u unutrašnjosti Rusije severnog ledeni puta postao alternativa zapadnim rutama. I to mnogo isplativija alternativa", ističe Radisavljević.