Estonski ministar odbrane Hano Pevkur podneo je ostavku zbog skandala sa kupovinom municije za Ukrajinu, ali to nije kraj sage koja preti da baltičku državu ojadi za 70 miliona evra, a možda i više.
Od 2022. naovamo, zapadne zemlje su posvetile stotine milijardi evra i dolara na naoružavanje i snabdevanje Ukrajine. Mnogo tog novca je pojela korupcija kijevskog režima, ali ispostavlja se da na Zapadu nisu bili ništa manje pohlepni.
Neposredni povod Pevkurove ostavke je izveštaj portala "Esti Ekspres" o ugovoru za kupovinu artiljerijskih granata od 155 milimetara za potrebe kijevskog režima. Ugovor je potpisalo estonski Centar za odbrambene investicije (RKIK), a novac je došao iz tzv. Evropskog mirovnog fonda (EPF).
Za izvođača je odabrana firma "Datasel SRL" iz Italije, a između avgusta i decembra 2024. godine potpisana su ukupno četiri ugovora, u vrednosti od 70 miliona evra.
Ispostavilo se, međutim, da "Datasel" nije imao nikakvo iskustvo u proizvodnji municije, a da je firmu prethodno otkupila jedna indijska kompanija, takođe bez relevantnog iskustva.
Po navodima estonskih medija, osnivač "Datasela" Sandro Pacini se bavio softverom i elektronikom za vojnu industriju. Firma je 2023. imala samo nekoliko zaposlenih i promet od samo 120.000 evra. Tek u januaru 2024. se mala firma iz La Specije registruje kao snabdevač oružja i municije.
Dva meseca kasnije, u martu 2024, Pacini prodaje "Datasel" indijskoj firmi "Neko Difens Mjunišns", deo metalurškog konglomerata koji kontrolišu rođaci Anand i Avniš Džajasval. "Neko" se bavio samo malokalibarskom municijom, sa planovima da veće granate i avionske bombe proizvodi u budućnosti.
Za sada nema zadovoljavajućeg odgovora na pitanje zašto je Pevkurovo ministarstvo, odnosno RKIK, izabralo da sa takvom kompanijom potpiše čak četiri ugovora i isplati 70 miliona avansa.
Prve granate je trebalo da stignu u Ukrajinu u novembru 2024, ali se to nije desilo. Ono što je stiglo bilo je defektno: bez detonatora, punjenja, ili kapisli, navodi se u istrazi estonskih medija.
RKIK je tek posle godinu dana, u novembru 2025, raskinuo ugovor i zatražio povrat avansa. "Datasel" je to odbio. Njihovi advokati sad kažu da su isporučili robu u vrednosti od 58 miliona evra, da je za kašnjenje bio odgovoran "kompleksan lanac snabdevanja" i da je Estonija odgovorna za kršenje ugovora.
Pevkur insistira da nije bio posao ministra da potpisuje ugovore ili broji granate, već da je za to odgovoran RKIK. Takođe se pravda da je prioritet u to vreme bio isporuka municije Ukrajini, što brže i u što većem obimu.
Sadašnji direktor RKIK-a Elmar Vaher, koji nije bio umešan u italijansko-indijski posao, kaže da odluku doneo uski krug zvaničnika uprkos nizu "crvenih zastavica" koje su mogle da se vide na prvi pogled.
Posebno zanimljivo je da je sličan film već viđen u SAD. Dva mladića iz Floride su pre 20 godina došla na ideju da iskoriste fantomsku firmu za preprodaju municije američkoj vojski, koja je bila namenjena proameričkom režimu u Kabulu. Efraim Diveroli i Dejvid Pakuz dobili su ugovor za metke kalibra 7.62 vredan 200 miliona dolara, ali su pokušali da ih nabave iz Kine preko Albanije, čime su prekršili američke sankcije. Kada je prevara otkrivena, na proleće 2008, Diveroli je završio u zatvoru, a od cele priče je Holivud napravio film "Psi rata".