Irak krajem septembra čekaju dva važna roka: završetak višedecenijskog američkog vojnog prisustva i najavljeno razoružavanje oružanih grupa koje nisu pod punom kontrolom države. Dok se američke snage povlače prema planu, najmoćnije šiitske oružane formacije jasno poručuju da oružje neće predati.
Preostalih nekoliko stotina američkih vojnika trebalo bi da napusti sever Iraka do 30. septembra, potvrdio je američki vojni zvaničnik. Većina će biti premeštena u Jordan i druge zemlje regiona, a zajedno sa njima biće povučena i vojna oprema, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane.
Time se završava misija koja je, u različitim oblicima, trajala više od dve decenije. Američke snage izvršile su invaziju na Irak 2003. bez mandata Saveta bezbednosti UN i svrgnule Sadama Huseina, povukle se 2011, a tri godine kasnije vratile na poziv Bagdada kako bi učestvovale u borbi protiv Islamske države.
Vašington i Bagdad dogovorili su 2024. postepeno okončanje misije nakon što je Islamska država uglavnom svedena na raštrkane "uspavane ćelije".
Američki vojni zvaničnik navodi da bi posle povlačenja sa Bagdadom mogao da bude dogovoren novi oblik "normalne bilateralne bezbednosne saradnje", ali još nije poznato šta bi ona konkretno podrazumevala.
Amerikanci odlaze, šta će biti sa milicijama?
Bagdad je povlačenje Amerikanaca povezao sa rešavanjem jednog od najosetljivijih unutrašnjih pitanja – razoružavanjem milicija. Međutim, najuticajnije grupe bliske Teheranu ne pokazuju nameru da polože oružje.
Kataib Hezbolah, Harakat el Nudžaba i Kataib Sajid el Šuhada odbacile su takvu mogućnost ili postavile uslove koje će iračke vlasti teško moći brzo da ispune.
"Među frakcijama apsolutno ne postoji odluka o predaji oružja i mi nismo predali nikakvo oružje", izjavio je predstavnik jedne od milicija koja podržava Iran.
Među njihovim zahtevima su stavljanje kurdskih Pešmerga pod kontrolu centralnih vlasti, kao i proterivanje iranskih kurdskih opozicionih grupa i Radničke partije Kurdistana (PKK) sa iračke teritorije.
"Nakon uspostavljanja tih parametara razgovaraće se o regulisanju oružja, a ne o njegovoj predaji", poručio je zvaničnik milicije.
Irački analitičar Sadžad Džijad ocenjuje da nema mnogo dileme šta će se dogoditi do kraja meseca.
"Do 30. septembra neće biti razoružana nijedna grupa", rekao je on.
Vlada u Bagdadu zato, umesto potpunog razoružavanja, pokušava da oružane formacije stavi pod kontrolu države. Mnoge od njih već pripadaju Snagama narodne mobilizacije (PMF), koje su formalno deo iračkih oružanih snaga, iako pojedine frakcije često deluju samostalno.
Plan Bagdada je da milicije predaju rakete i drugo oružje velikog dometa centralnoj komandi PMF-a, dok bi pojedinačne formacije bile raspuštene i stavljene pod jedinstvenu komandu PMF-a i iračke vojske.
Šta ostaje posle Amerikanaca?
Pitanje budućnosti milicija dodatno dobija na značaju zbog rata SAD i Irana. Grupe koje podržava Teheran napadale su američke i sa njima povezane ciljeve u Iraku i regionu, a sarađivale su i sa jemenskim Hutima.
U Vašingtonu zato postoji zabrinutost da bi iračke milicije i posle odlaska američkih vojnika mogle da napadaju ciljeve u Saudijskoj Arabiji, Jordanu i Izraelu. Ipak, američka administracija zasad ne namerava da zbog toga odloži povlačenje. Jedan od razloga je i procena da će odlaskom vojnika iz severnog Iraka biti smanjena njihova izloženost napadima.
Najviše zabrinutosti zbog dana posle pokazuju vlasti iračkog Kurdistana. Odlaskom Amerikanaca biće povučeni i njihovi sistemi PVO, dok su Iran i njemu bliske grupe ranije napadali kurdske ciljeve koji nisu bili povezani sa američkim prisustvom – od energetskih objekata do sedišta regionalnih vlasti.
Bagdad zato najavljuje nabavku novih sistema PVO iz Južne Koreje, Turske i SAD, koji bi trebalo da štite čitav irački vazdušni prostor, uključujući Kurdistan.
Američki vojnici će, po svemu sudeći, 30. septembra otići prema planu, ali njihovim odlaskom neće nestati posledice više od dve decenije američkog vojnog prisustva. Bagdad sada pokušava da pitanje naoružanih snaga formacija rešava unutar sopstvenog bezbednosnog sistema, dok će povlačenje SAD neminovno promeniti odnos snaga u Iraku i širem regionu.