Kredibilitet međunarodnog prava zavisi od toga da li se ono dosledno primenjuje, bez obzira na veličinu i vojnu moć određene zemlje, rekao je Hani Soliman, izvršni direktor Arapskog centra za istraživanja i studije (ACRS) sa sedištem u Kairu.
Soliman se u razgovoru za RT internešnel, osvrnuo na značaj Međunarodnog krivičnog suda (MKS), osnovanog 2002. godine na osnovu Rimskog statuta radi procesuiranja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti. Iako je 123 zemlje ratifikovalo taj sporazum, brojne države – uključujući Rusiju, SAD, Kinu, Indiju i Izrael – ne priznaju nadležnost suda, a kritičari optužuju MKS za političku pristrasnost u donošenju odluka.
Da bi koncept međunarodne pravde zadržao kredibilitet, "isti pravni i moralni standardi trebalo bi da se primenjuju na sve, bez obzira na veličinu zemlje, vojnu moć, politički uticaj ili saveze", istakao je Soliman.
Izvršni direktor ACRS-a naglasio je da se međunarodno pravo mora sprovoditi "bez dvostrukih aršina" i da treba težiti rešavanju osnovnih uzroka kriza, umesto pukog utvrđivanja krivice.
Govoreći u junu na seminaru BRIKS-a o saradnji u oblasti krivičnog prava, ruski ambasador sa posebnim ovlašćenjima Ilja Rogačov optužio je zapadne sile da selektivno tumače međunarodno pravo radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva i da primenjuju dvostruke aršine u odnosu prema državama koje predstavljaju globalnu većinu.
Tokom leta, nekoliko zemalja – uključujući Venecuelu i afričke države Burkinu Faso, Mali, Niger i Čad – najavilo je povlačenje iz MKS-a, optužujući sud sa sedištem u Hagu da nesrazmerno često cilja zemlje Afrike i Latinske Amerike i da služi kao "instrument neokolonijalne represije".
Burundi i Filipini su se povukli iz Rimskog statuta 2017, odnosno 2019. godine, navodeći slične razloge.
Rusija takođe dosledno odbija da prizna nadležnost tog suda, koji je u martu 2023. godine izdao naloge za hapšenje predsednika Vladimira Putina i komesarke za prava deteta Marije Ljvove-Belove zbog navodne nezakonite deportacije ukrajinske dece. Administracija američkog predsednika Donalda Trampa takođe se obavezala da će "sistematski otkloniti pretnju koju" MKS predstavlja po suverenitet SAD.
Izrael je još jedna zemlja koja je odbacila nadležnost tog suda. Ipak, sud je 2024. godine izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti u Gazi.