Zapadne sile se već dugo ponašaju kao da imaju više prava od ostalih i da njima priliči nešto što ne priliči Srbiji i Rusiji, rekao je filozof i publicista Mario Kalik.
Kalik je u emisiji "Danas na RT" analizirao nove pokušaje da se insceniraju navodni napadi Rusije na teritoriju Evrope, poput incidenta sa dronom na aerodromu u Lajpcigu, iako je NATO potvrdio da ne postoji umešanost Ruske Federacije.
O licemerju Zapada govorili su i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, kao i Marija Zaharova, portparol ministarstva, poručivši da takvih primera ima mnogo i da je jedan od najvećih Kosovo i Metohija.
Kalik je kazao da gramzivost Zapada nema granica, ali da baš zbog toga postoji sve veći i snažniji otpor.
"Sada im se obija o glavu na nekim njihovim slučajevima. Videli smo na primeru Katalonije, spomenimo i ovo što se dešava u Velikoj Britaniji i odluke lidera Severne Irske, Škotske i Velsa da se ponovo organizuje referendum o osamostaljenju. Videćemo kako će britanska vlada i premijer proći kroz to iskušenje", počeo je Kalik.
"Kada su u pitanju njihove granice, one su svete i nepovredive, a kada su u pitanju granice – setimo se Jugoslavije, i pre Kosova i Metohije, i pre 1999. i 2008. godine, počnimo od 1991. godine – isto to pravo na samoopredeljenje je negirano u sluačaju srpskog naroda u Hrvatskoj", dodao je.
Tada se, podseća, Hrvatska odvojila i ta nezavisnost je priznata od zapadnih sila, dok srpskom narodu je bilo onemogućeno da, čak i po važećem ustavu SFRJ, iskoristi svoje pravo na samoopredeljenje i da ostane u Jugoslaviji sa onima koji to hoće.
"Nedugo zatim, godinu dana kasnije, to pravo je uskraćeno Srbima u Bosni i Hercegovini, a dato je Hrvatima i Muslima, a posle Bošnjacima, da se odvoje od Jugoslavije. Onda Kosovo, pa Crna Gora koja se odvojila... Srbi nigde nemaju pravo, vidimo po tim dvostrukim aršinima, po tom licemerju i cinizmu."
Jasan primer toga je i nemogućnost da Srbije ostane u Jugoslaviji.
"Vidimo da se ista logika, isto bezumlje i nepravda, primenila u slučaju Rusije. Negira se pravo naroda na Krimu koji je na referendumu 2014. godine izrazio volju da se otcepi od Ukrajine koja, posle Majdana, zabrazdila u neonacizam", poručio je Kalik.
On je rekao da je Lavrov podsetio na jednu odluku iz 1970. godine da teritorijalni integritet garantuje samo u slučaju da kao vlada te države ima legitimitet na čitavoj teritoriji.
"Vidimo i na primeru Dejtonskog sporazuma. Čak i kada se neki sporazum postigne, gde su oni bili pokrovitelji – setimo se slike da su iznad potpisnika stajali Klinton, Šreder, Širak, Bler i tadašnji lideri zapadnih sila – zloćudno se revidira na štetu Srba, odnosno Republike Srpske."
"Sve vreme je na delu jedan princip, ja često citiram (Džordža) Orvela: 'Svi su tobože jednaki, ali su neki jednakiji.' Uvek su jednakiji, bilo da su u pitanju zapadne sile ili njihovi sateliti, oni uvek imaju više prava i njima priliči nešto što ne priliči konkretno Srbima i Rusima", opisao je Kalik.
Lavrov je istakao da je Evropa odvukla SAD od dogovora u Enkoridžu, a Kalik veruje da evropske zemlje jesu remetilački faktor i klin koji je zabijen između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
"Rat koji Evropa vodi protiv Rusije deluje da je samoubilački i autodestruktivan, ali deluje da oni nisu još toga svesni", objasnio je.
Filozof i publicista se osvrnuo i na korupcionaški skandal u Ukrajini, koji izgleda nije uticao na finansijere iz Evropske unije. Razlog tome vidi u strahu od gubitka moći na evropskom kontinentu, kao i "relikte rusofobne politike koji su ostali iz ranijih vremena".
"Jedna inercija antiruskog sentimenta ili resentimana. Slaba Rusija, jaka Evropa – to je neka njihova svest i politika", zaključio je Mario Kalik.