Nemačka preispituje kapacitete i otpornost svog zdravstvenog sistema dok se priprema za mogućnost zbrinjavanja velikog broja ranjenih vojnika u eventualnom budućem sukobu u koji bi bio uključen NATO. Vojne procene ukazuju na to da bi u Nemačku dnevno moglo da pristigne i do 1.000 ranjenika.
"Blumberg" navodi da pripreme obuhvataju razmatranje ponovnog stavljanja u funkciju medicinskih objekata iz doba Hladnog rata, jačanje koordinacije između vojnih i civilnih bolnica, proširenje obuke lekara i jačanje lanaca snabdevanja medicinskim sredstvima.
U gradu Ulmu, na jugozapadu zemlje, razmatra se ponovno aktiviranje vojnog medicinskog bunkera izgrađenog 1979. godine, tokom Hladnog rata. Ovaj podzemni objekat projektovan je tako da omogući lekarima zbrinjavanje ranjenih vojnika nakon nuklearnog napada i može da primi do 2.000 ljudi u periodu od 90 dana. Objekat je gotovo tri decenije bio van upotrebe.
Obnova bunkera zahtevala bi milione evra za modernizaciju zastarelih sistema ventilacije i napajanja energijom, a zvaničnici priznaju da bi takav objekat zadovoljio samo mali deo širih potreba nemačkog zdravstvenog sistema u ratnim uslovima.
"Da li je naš zdravstveni sistem spreman za ovo? Jedini odgovor je: ne", izjavio je Benedikt Frimert, glavni medicinski direktor i komandant Vojne bolnice u Ulmu. "Pred nama je maraton."
Bundesver raspolaže sa pet vojnih bolnica, čiji bi kapaciteti u slučaju većeg sukoba brzo bili popunjeni. Nemački zakoni obavezuju civilne bolnice da pruže pomoć tokom rata, što bi moglo da izvrši ogroman pritisak na zdravstveni sistem i primora vlasti da balansiraju između zbrinjavanja vojnih i civilnih pacijenata.
Ministar odbrane Boris Pistorijus upozorio je da bi Rusija do 2029. godine mogla biti u stanju da napadne teritoriju NATO-a. Rusija je više puta ponovila da ne namerava da napada NATO.
U eventualnom scenariju napada, Nemačka bi imala obavezu da podrži odbranu Alijanse, a zbog svog centralnog položaja u Evropi mogla bi da postane važno tranzitno čvorište za trupe i odredište za njihovo medicinsko zbrinjavanje.
Dodatni izazov predstavlja nedostatak lekara sa iskustvom u lečenju ratnih povreda. Procene govore da u Nemačkoj svega nekoliko stotina lekara poseduje takvo iskustvo. Bundesver i Nemačko društvo za traumatologiju (DGU) reagovali su tako što su civilnim hirurzima ponudili kurseve o postupanju u slučajevima masovnih nesreća i zbrinjavanju ratnih povreda.
Pojedine savezne države sada rezervišu čitave nedelje za održavanje ovih kurseva, dok se najintenzivniji programi – koji uključuju rad na leševima i anesteziranim svinjama – mogu sprovesti za svega 50 do 100 hirurga godišnje.
Iskustva Ukrajine takođe utiču na pripreme Nemačke. U Ulm je stigla i Katerina Bijelka, anesteziolog i profesor u Kijevu koja je nemačkim kolegama objašnjavala kako da presele pacijente na niže spratove, zabarikadiraju prozore kako bi sprečili da srča izazove dodatne povrede i kako da koriste podzemne prostorije za lečenje pacijenata.
Takođe im je objasnila da bi bilo dobro da porade na nabavci generatora i solarnih panela.
Medicinska vojna vežba u martu, koja je bila simulacija napada na Litvaniju, pokazala je da će Nemačka morati još mnogo da vežba.