Ronald Džonson, penzionisani američki general, saslušan je u Odboru za spoljne poslove Senata SAD, u okviru procesa nominacije za američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini.
Džonson je rekao da, 30 godina posle Dejtona, budućnost BiH treba da oblikuju domaći lideri i institucije, ističući da Bosna i Hercegovina predstavlja kompleksan izazov.
"Ako budem izabran, spreman sam da se suočim sa tim izazovima i spreman sam da branim interese SAD i mir koji je ustanovio Dejtonski mirovni sporazum", rekao je Džonson.
Istakao je da Sjedinjene Države žele stabilnu i mirnu BiH.
"Radiću sa svim narodima i liderima u BiH. SAD imaju važnu ulogu, a domaći lideri moraju sami da rade na rešenjima i spreman sam da se angažujem i pomognem. Takođe, radiću sa svima u BiH sa ciljem da se smanje tenzije", dodao je.
On je zahvalio predsedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru Marku Rubiju na ukazanom poverenju.
"Počastvovan sam. Radiću i na promociji američkog biznisa u BiH. Radiću i na stabilnosti, jer je to interes i SAD i BiH", naglasio je Džonson.
Džonsonovo imenovanje imalo bi posebnu težinu zato što bi on, ukoliko bude potvrđen, bio prvi američki ambasador u BiH kojeg je predsednik neposredno izabrao kao političkog kandidata, za razliku od dosadašnjih ambasadora koji su dolazili iz redova karijernih diplomata.
Iako formalno svakog ambasadora imenuje predsednik SAD, kod karijernih diplomata reč je o profesionalnim diplomatama koje prolaze interni proces u Stejt departmentu, a njihovo imenovanje sprovodi se uz konsultacije sa Belom kućom, obično bez neposrednog i konkretnog učešća predsednika u izboru kandidata.
U ovom slučaju Tramp je lično izabrao Džonsona, koji pripada grupi takozvanih političkih nominacija – ljudi iz kruga poznanika, saradnika, kolega ili prijatelja američkog predsednika.
Američki predsednici tradicionalno deo ambasadorskih mesta popunjavaju političkim imenovanjima, naročito na pozicijama za koje predsednik ili njegovi bliski saradnici pokazuju posebno interesovanje.
Džonson je, kako se navodi, lično pokazao interesovanje za BiH u kontekstu jačanja američke i NATO bezbednosti kroz partnerstva sa zemljama koje imaju snažnu tradiciju namenske industrije.
On smatra da bi namenska industrija u BiH mogla da bude iskorišćena za nabavku pojedinih komponenti za vojnu industriju NATO.
Džonson pripada vojnom krilu Trampovih saradnika, odnosno grupi unutar njegovog političkog bloka u Vašingtonu koja se zalaže za jače bezbednosne veze sa Evropom i očuvanje NATO, ali uz Trampov zahtev da evropske države više ulažu u sopstvenu odbranu.
Ukoliko dobije zeleno svetlo u Odboru za spoljne poslove, Džonsonova nominacija biće upućena na plenarnu sednicu Senata, što predstavlja najvažniji korak pre njegovog formalnog stupanja na dužnost, prenosi RTRS.
Pored Džonsona, na saslušanju su se pojavili i kandidati za ambasadore SAD u Srbiji, Kirgistanu, za Arktik i Zelenortska Ostrva.