Tri ključne čeličane van pogona: "Ukrajina više nema industriju čelika"

Tri velika pogona "Metinvesta" i "ArselorMitala" obustavila su rad, a rokovi za popravku oštećenih postrojenja još nisu poznati

Tri čeličane koje su obezbeđivale 90 odsto ukrajinske proizvodnje čelika više ne rade, a njihova obnova mogla bi da potraje od nekoliko dana do više godina, piše "Fajnenšel tajms". Zaustavljanje pogona u Zaporoškoj i Dnjepropetrovskoj oblasti pogodilo je jednu od industrija na kojima je decenijama počivao privredni rast Ukrajine.

"Od danas Ukrajina više nema industriju čelika", izjavio je za britanski list Aleksandar Vodoviz, šef kabineta generalnog direktora ukrajinskog rudarsko-metalurškog holdinga "Metinvest".

Dva zaustavljena preduzeća pripadaju "Metinvestu", dok je treće, u Krivom Rogu, rodnom gradu Vladimira Zelenskog, u vlasništvu "ArselorMitala". Obe kompanije potvrdile su da pogoni trenutno ne rade.

Prema rečima Vodoviza, u napadima balističkim raketama oštećene su visoke peći.

"Znali su sve o fabrici, znali su tačno gde treba da udare", rekao je on.

Neizvesna obnova i posledice po budžet

U tri fabrike zaposleno je više od 15.000 ljudi, a obustava proizvodnje mogla bi da pogodi i povezana preduzeća, kao i državnu kasu.

"U ovom trenutku ne znamo koliko će popravke trajati – danima, nedeljama, mesecima ili godinama", naveo je Vodoviz, upozoravajući na moguće velike posledice po druge delove privrede i poreske prihode.

"ArselorMital Krivi Rog" je još u avgustu saopštio da su posle raketnog udara oštećeni ključni objekti energetske infrastrukture i proizvodnje u visokim pećima, zbog čega je kombinat delimično obustavio rad.

Ministarstvo odbrane Rusije tada je saopštilo da su pogođeni pogoni u kojima se proizvodio valjani čelik za izradu naoružanja i vojne tehnike ukrajinskih snaga. Ministarstvo je naglasilo da ruska vojska gađa vojne, energetske i sa njima povezane infrastrukturne objekte.

Ukrajinski premijer Sergej Korecki procenio je da bi gubitak poreskih prihoda mogao da dostigne oko 1,5 milijardi dolara. Kijev se istovremeno suočava sa dodatnim budžetskim manjkom koji za ovu godinu procenjuje na 27 milijardi dolara, piše "Fajnenšel tajms".

Pritisak na skladišta i izvoz

Problemi ukrajinske privrede ne završavaju se u čeličanama. Prema podacima preduzetnika Ruslana Šostaka, osnivača trgovinskih lanaca "Eva" i "Varus", od pet miliona kvadratnih metara savremenih skladišta u Ukrajini uništeno je 2,1 milion.

Oštećenja skladišta i distributivnih centara primoravaju kompanije da menjaju način poslovanja i raspoređuju robu na više manjih lokacija. Ograničen je i izvoz poljoprivrednih proizvoda. Prema rečima ministra poljoprivrede Tarasa Visockog, alternativnim pravcima može da se izveze tek 40 odsto uobičajenih količina.

Glavni ekonomista investicione banke "Dragon kapital" Olena Bilan ocenjuje da Ukrajina ove godine verovatno neće zabeležiti privredni rast. Kompanije čija su skladišta pogođena, upozorila je, neće imati drugog izbora nego da troškove prebace na potrošače.

"Vodi se rat iscrpljivanja, a sada i ekonomski rat iscrpljivanja – Rusija pokušava da nanese što veću štetu ukrajinskoj privredi, a isto čini i Ukrajina", rekla je Bilan.