Francuskoj prete sve masovniji protesti nezadovoljnih građana: Marš ljudi koji su gladni

Na pariskim ulicama u nedelju je održan marš protiv inflacije i klimatskih promena

Francuski predsednik Emanuel Makron suočava se s novim problemima. Već dve nedelje traje štrajk radnika naftnih rafinerija i skladišta, što je dovelo do enormnih redova na benzinskim pumpama pre svega u Parizu i na severu Francuske. A u nedelju se u francuskoj prestonici okupilo desetine hiljada građana koji su protestovali zbog porasta cena, piše "Politiko".

Organizatori tvrde da je na protestu bilo 140.000 ljudi, dok vlasti procenjuju taj broj na 30.000.

Francuski levičarski savez NUPES pozvao je na marš protiv inflacije i klimatskih promena u nedelju, pre nego što je za utorak planiran opšti štrajk javnog sektora.

"Sve se slaže. Počinjemo ovim maršem", rekao je okupljenima u Parizu u nedelju Žan-Lik Melanšon, lider partije "Nepokorna Francuska", koja je deo NUPES-a, piše "Politiko".

"To nije marš gospodina Melanšona. To je marš ljudi koji su gladni, kojima je hladno i koji žele da budu bolje plaćeni", izjavio je on uoči protesta na TV kanalu Frans 3.

Visoka inflacija, to jest porast cena, najpre struje i grejanja, uzrok je velikog nezadovoljstva među građanima, što koriste levičarske stranke, koje su inače dobro prošle na parlamentarnim izborima i popularnost im raste.

Povratak Žutih prsluka?

Štrajk radnika rafinerija, koji je doveo do nestašice goriva na skoro trećini benzinskih pumpi širom Francuske, izazvao je strah od ponavljanja protesta Žutih prsluka koji su potresli Francusku 2018. i 2019. godine. Proteste je tada izazvala nova vladina taksa na benzin i dizel. Međutim, ubrzo su se pretvorili u protest protiv francuskih elita, postali su nasilni, te su izazvali oštre policijske akcije protiv demonstranata. Vlada je bila prinuđena da odustane od novog poreza.

Međutim, anketar istraživačkog centra "OpinionWay" Bruno Žanbart tvrdi da paralele između protesta Žutih prsluka i trenutnih nemira nisu adekvatne.

Žanbert kaže da štrajk u rafineriji nafte nije popularan, jer stvara probleme i ima veliki uticaj na javnost, piše "Politiko".

"Radnici koji štrajkuju ne bore se protiv loših penzija ili reforme obrazovanja, već rade na tome da povećaju sopstvene plate", rekao je on.

Opasnost od opšteg štrajka

Iako vlada Emanuela Makrona radi na tome da nađe rešenje, i premda ima znakova poboljšanja budući da su isporuke pokrenute u nekim skladištima nafte, jedan od najvećih sindikata CGT u Francuskoj kaže da će se štrajk nastaviti.

Prema Žanbartovim rečima, problem će nastati ako se protesti prošire na javni sektor, ako mu se recimo pridruže nastavnici ili zdravstveni radnici.