Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstaviće sledeće nedelje plan za najveću promenu unutrašnjeg funkcionisanja EU u poslednjih nekoliko decenija.
Reforma podrazumeva promenu načina na koji EU donosi odluke kako bi se zaobišao veto u situaciji kada EU nastoji da primi nove članice, prenosi "Reporter".
Namera je da se smanji upotreba jednoglasnosti i da se u više oblasti pređe na odlučivanje kvalifikovanom većinom.
Dva interna nacrta dokumenata o dugo odlaganoj strategiji proširenja, kako izveštava ovaj medij, ukazuju na mogućnost korišćenja pravnih "premošćujućih klauzula" kako bi se ukinuo zahtev za jednoglasno odlučivanje među 27 država tokom brojnih međufaza u procesu pristupanja zemlje kandidata Evropskoj uniji.
EU bi trebalo da postane manje zavisna od konsenzusa, navodi se u jednom od dokumenata koji će poslužiti kao osnova za plan predsednice Komisije sledeće nedelje.
"Konsenzus jača političku odgovornost i demokratski legitimitet. Međutim, on takođe može odložiti ili sprečiti pravovremeno donošenje odluka u oblastima u kojima Unija najviše mora da deluje", navodi se u dokumentu.
Ova mera, za koju bi i za samu njenu primenu bila potrebna jednoglasna saglasnost, mogla bi značajno da ubrza pristupne procese zemalja poput Crne Gore, Severne Makedonije, koje se suočavaju sa blokadama nekolicine članica EU.
Očekuje se, međutim, da će predlog naići na otpor sadašnjih članica koje strahuju od gubitka prava veta — iako se u nacrtu pominje "kočnica za vanredne situacije" koju bi neka vlada mogla da aktivira ukoliko smatra da su ugroženi "vitalni nacionalni interesi".
Komisija predlaže primenu nižeg praga kvalifikovane većine — 15 država koje predstavljaju dve trećine stanovništva Unije — na širi krug politika, uključujući sankcije, ljudska prava, odbranu i bezbednost, kao i borbu protiv utaje poreza.
"Kako se Unija bude širila, rizik da odluke budu odložene ili blokirane neizbežno će rasti. Zbog toga će Komisija utvrditi program rada za korišćenje premošćavajućih klauzula", navodi se u internom dokumentu.
"Premošćujuće klauzule" u ugovorima EU bi omogućile da se pravila glasanja u određenim oblastima trajno promene — sa jednoglasnog odlučivanja, gde svaka država može da uloži nacionalni veto, na odlučivanje kvalifikovanom većinom.
Iako nema naznaka da će EU ukinuti zahtev za jednoglasnošću na samom početku i kraju procesa pristupanja neke zemlje kandidata, radikalna promena načina donošenja odluka u EU suočiće se sa brojnim preprekama.
Još jedan kontroverzan predlog predviđa da će, nakon proširenja Unije, samo dve trećine država članica imati svog evropskog komesara. U sadašnjoj Uniji sa 27 članica, devet zemalja bi moralo da se odrekne mogućnosti da šalje svog predstavnika u Brisel.
Nove članice mogle bi da ostanu na svojevrsnoj probi ili uslovnom članstvu 10 godina ili duže, sugerišu nacrti dokumenata, tokom kojih bi bile pod pojačanim nadzorom Brisela.
Kazne tokom tog probnog perioda mogle bi da uključuju suspenziju njihovog prava glasa u Savetu EU i finansijske sankcije, u okviru novouvedenih "finansijskih" i "institucionalnih mehanizama zaštite".
Od novih članica zahtevaće se da potpišu pravno-obavezujuću privremenu obavezu da neće blokirati odluke koje je usvojio ostatak EU. Takođe bi ostale na snazi standardne privremene zaštitne mere prilikom uključivanja u ključne politike EU, od pravosuđa i unutrašnjih poslova do poljoprivrede.
Nove zemlje članice bi takođe bile podvrgnute vremenski ograničenom "finansijskom mehanizmu zaštite", koji bi Komisiji omogućio da kazni nove članice ukoliko počnu da nazaduju u pogledu demokratskih i pravosudnih standarda.
Od novih članica bi se takođe zahtevalo da se, pre pristupanja, priključe Evropskom javnom tužilaštvu, koje istražuje prevare u vezi sa sredstvima EU.