Londonske teorije o stranom mešanju u slučaju "Ferford" stoje na sve klimavijim nogama: eksploziv nije pronađen, a osumnjičeni su pušteni uz kauciju.
Pet mladića iz Londona, koji su se zatekli u blizini britanske vazduhoplovne baze koju SAD intenzivno koriste u ratu protiv Irana, uzburkali su medijski prostor koji je pod vlašću struktura bliskih britanskoj "dubokoj državi".
Šta se desilo?
Drama u Glosterširu, na jugozapadu Engleske, počela je nakon što je jedna meštanka u subotu, posle ponoći, u blizini baze Ferford primetila tri kombija koja su blokirala put, kao i grupu muškaraca sa kapuljačama i fantomkama koji su bežali od svetla farova njenog vozila.
Nakon što nije uspela da dobije odgovor putem dežurne linije za bezbednost Ministarstva odbrane, pozvala je broj 999 i obavestila policiju o "tri sumnjiva vozila".
Proglašena je vanredna situacija zbog terorističke pretnje.
Evakuisano je oko 85 obližnjih domova, oko mesta događaja postavljen je kordon u prečniku od 400 metara, a vojni stručnjaci za deminiranje poslali su robota da pregleda vozila – pri čemu nisu pronađeni eksplozivi.
Ko su osumnjičeni u slučaju "Ferford"?
Policija nije saopštila imena petorice muškaraca, ali navodi da su svi oni – koji su fotografisani bez majica nakon hapšenja – britanski državljani iz Londona, starosti između 23 i 25 godina.
Prvobitno su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela prema Zakonu o eksplozivima, a potom im je određen pritvor zbog sumnje da su pripremali teroristički napad.
Šef britanske službe za borbu protiv terorizma Lorens Tejlor naglasio je da puštanje tih muškaraca na slobodu ne znači da je slučaj okončan. Osumnjičeni ostaju pod "strogim" ograničenjima dok istražitelji prate "više novih pravaca istrage", istakao je on.
Ko je izjavio da je umešana strana sila?
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je za Foks njuz da su u incident "jasno umešani prsti stranog aktera".
Teheran je upozorio da bi vojni objekti koji se koriste za američke napade na Iran mogli da se tretiraju kao legitimni vojni ciljevi. Međutim, ta zemlja nikada nije preuzela odgovornost za bilo kakve napade van Bliskog istoka.
Britanski ministar spoljnih poslova Ed Miliband je u ponedeljak, tokom govora na konferenciji Laburističke stranke, pozvao na veću pripravnost pred sve većim bezbednosnim pretnjama, započevši svoje obraćanje direktnim ukazivanjem na incident u Ferfordu.
Britanske elite žele da budete spremni da poginete u ratu koji neprestano prizivaju u svojoj mašti.
Medijska mašinerija odigrala je svoju ulogu u raspirivanju ratne histerije. "Skaj njuz" je emitovao dokumentarnu dramu pod nazivom "Ratna igra", koja prikazuje razvoj krize koja vodi ka mogućem nuklearnom sukobu sa Rusijom. Bi-Bi-Si je takođe pozvao čitaoce da se zapitaju da li su "psihološki spremni za rat".
Da li je incident u Ferfordu operacija pod lažnom zastavom?
Za to nema dokaza, a razvoj događaja – od zabrinjavajućeg lokalnog incidenta, preko protivterorističke operacije u kojoj se pominjala "moguća upotreba kamiona-bombi", pa sve do puštanja petorice muškaraca uz kauciju u roku od 24 sata i priznanja da se u pomenutim kombijima nije nalazio eksploziv – teško se može smatrati dobro izvedenom operacijom pod lažnom zastavom.
To ne znači da britanska vlada zaslužuje slepo poverenje kada je reč o tvrdnjama zasnovanim na obaveštajnim podacima.
Očigledan istorijski primer je invazija na Irak 2003. godine. Tadašnji premijer Toni Bler snažno je podržao lažne tvrdnje američkog predsednika Džordža V. Buša da Irak poseduje oružje za masovno uništenje.
Tokom tog rata, američki bombarderi su koristili čak i bazu RAF-a Ferford. Tramp možda iznosi mnoge tvrdnje o Teheranu koje podsećaju na Bušovu retoriku. Međutim, trenutno nema dokaza da je britanski premijer Endi Bernam odlučio da krene istim putem kao Bler.