Endi Bernam želi da preispita odnose Ujedinjenog Kraljevstva i EU: Koje su mu opcije

Premijer je izjavio da je bregzit "doneo više štete nego koristi" i zatražio analizu situacije pre narednog samita Ujedinjenog Kraljevstva i EU

Britanski premijer Endi Bernam rekao je da je bregzit "doneo više štete nego koristi" i obećao da će pokrenuti sveobuhvatnu reviziju odnosa Ujedinjenog Kraljevstva i EU, otvorivši tako vrata mogućem referendumu o ponovnom pridruživanju Uniji.

Bernam je najavio da će "izneti opcije" u vreme održavanja narednog samita EU i Ujedinjenog Kraljevstva, koji je planiran za kraj novembra ili period ubrzo nakon toga.

Iako nije precizirao o kojim je opcijama reč, nije ni izričito isključio mogućnost ponovnog pridruživanja. To znači, navodi "Gardijan", da bi "crvene linije" njegovog prethodnika Kira Starmera – koje podrazumevaju da nema povratka na jedinstveno tržište niti u carinsku uniju – mogle da se u narednim nedeljama nađu na dnevnom redu rasprava unutar Laburističke partije.

Šta je Bernam rekao o EU?

"Bregzit nam nije doneo kontrolu", rekao je on, tvrdeći da je Ujedinjeno Kraljevstvo izgubilo kontrolu ne samo nad migracijom – suprotno obećanjima zagovornika bregzita – već i nad ekonomijom.

"Iskoristiću priliku tokom samita da vama, kao i celoj zemlji, predstavim opcije za koje smatram da postoje kada je reč o dugoročnim odnosima Britanije sa našim evropskim partnerima", rekao je on. "Postoje različite opcije i videću da li možemo da postignemo konsenzus oko jedne od njih, što bi nam pružilo jasnoću u pogledu naše pozicije i budućnosti kontinenta na kojem živimo."

Zašto je ovo značajno?

Izlazak iz okvira Starmerovih ambicija o "resetovanju" odnosa predstavlja rizičan potez i staviće na probu Bernamovu sposobnost da zemlji, koja još uvek oseća posledice bregzita, predstavi ideju o bližim odnosima sa EU.

Ulozi su veliki. Tokom deset godina od referenduma o bregzitu, Ujedinjeno Kraljevstvo se udaljilo od svog najbližeg trgovinskog bloka. London se tako suočio sa padom izvoza u EU, ograničenjima putovanja za nosioce britanskih pasoša, pa čak i sa potencijalnim novim administrativnim preprekama za poslodavce koji šalju zaposlene na kontinent radi kratkoročnih angažmana.

U toku je borba da se spreči dalje isključivanje UK iz trgovinskih tokova usled uključivanja zemlje u predstojeći projekat "Proizvedeno u Evropi", osmišljen da zaštiti evropske lance snabdevanja od jeftinog kineskog uvoza. Za sada, ova inicijativa ima podršku Holandije, Italije i Nemačke, ali ne i Francuske.

Koje su, dakle, opcije?

Malo verovatna opcija – ponovni ulazak u EU

Ponovni ulazak u EU zahtevao bi referendum u Ujedinjenom Kraljevstvu i, potencijalno, godine pregovora o poništavanju bregzita. Pored toga, Briselu bi bile potrebne čvrste garancije da Ujedinjeno Kraljevstvo ne bi ponovo jednostavno istupilo iz Unije.

To bi značilo povratak slobodi kretanja koja omogućava građanima EU da žive i rade u Ujedinjenom Kraljevstvu, i obrnuto – što pristalice bregzita vide kao nekontrolisanu migraciju – ali bi takođe pružilo potpunu slobodu trgovine bez provera standarda robe ili carinskih formalnosti, čime bi se BDP potencijalno povećao za tri do pet posto, ocenjuju stručnjaci.

Srednje rešenje po uzoru na Švajcarsku?

Švajcarska nije članica EU, ali je prošle godine postigla sporazum kojim se učvršćuje njen "pristup bez prepreka" jedinstvenom tržištu, kao i pristup tržištu električne energije EU, svemirskim programima, programu "Erazmus" i istraživačkom programu "Digitalna Evropa", uz učešće u radu Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Zauzvrat, Švajcarska je pristala na slobodno kretanje ljudi i na uplatu od 375 miliona evra godišnje u fondove EU za ekonomsku i kohezionu politiku.

EU je ranije nudila Ujedinjenom Kraljevstvu sporazum po uzoru na švajcarski model, ali ga je Boris Džonson odbio jer je zahtevao usklađivanje propisa i slobodno kretanje ljudi.

Pristupanje Evropskom ekonomskom prostoru (EEP)

Pristupanje EEP-u, zajedno sa Norveškom i Lihtenštajnom, moglo bi da doprinese rastu od dva do tri posto, ali bi podrazumevalo ulazak u jedinstveno tržište i carinsku uniju – što su dve od "crvenih linija" Kira Starmera – uz ponovno prihvatanje migracije građana EU.

Jedinstveno tržište donosi četiri slobode kretanja: kretanje radne snage (ljudi), kapitala (novca), usluga i robe (trgovina).

Pridruženo članstvo

Ponuda pridruženog članstva koju je Brisel izneo Kanadi mogla bi da bude opcija koja bi Ujedinjenom Kraljevstvu omogućila bliži odnos sa EU nego što ga trenutno ima, uz manju potrebu za prelaženjem prethodno utvrđenih "crvenih linija".