Amerikanci i Danci špijunirali zapadne lidere, bivši ministar optužen za odavanje državne tajne

Slučaj je usmeren na zajedničke špijunske operacije američkih i danskih obaveštajnih agencija, koje su navodno prisluškivale zapadne lidere

Bivši danski ministar odbrane Klaus Hjort Frederiksen optužen je za odavanje državnih tajni, nakon što je otkrio da je vojna obaveštajna služba sarađivala sa Agencijom za nacionalnu bezbednost SAD (NSA) kako bi špijunirala brojne strane zvaničnike, među kojima je i bivša nemačka kancelarka Angela Merkel.

Frederiksen je potvrdio optužbe u objavi na Fejsbuku, navevši da je optužen za "otkrivanje ili prenošenje državnih tajni". On je, međutim, insistirao na svojoj nevinosti, tvrdeći da su optužbe politički motivisane.

"Poričem da sam prekoračio granice svoje dalekosežne slobode govora kao političara i nisam odavao navodne državne tajne. Tačka", naveo je on i dodao da će tražiti suđenje pred porotom jer je ovo "politički slučaj".

Danski zvaničnici su odbili da navedu Frederiksena po imenu u raspravi o optužbama, a tužilac Jakob Berger Nilsen je rekao da slučaj "uključuje visoko poverljive informacije koje se ne mogu iznositi u javnost".

Iako detalji optužnice o državnim tajnama ostaju u tajnosti, nakon što se prošle godine suočio sa preliminarnim optužbama, Frederiksen je sugerisao da je slučaj povezan sa javnim komentarima koje je dao u vezi sa zajedničkim misijama nadzora u kojima su učestvovale Danska odbrambena obaveštajna služba i NSA.

U više intervjua za medije 2020. i 2021, Frederiksen je rekao da je danska agencija pomogla NSA da prisluškuje visoke zvaničnike u Francuskoj, Nemačkoj, Norveškoj i Švedskoj – uključujući Merkelovu i nekoliko njenih političkih rivala.

Iako je učešće NSA u špijuniranju otkrio uzbunjivač Edvard Snouden, uloga Danske je izašla na videlo tek u kasnijim medijskim izveštajima, koji su se pozivali na poverljivu dansku obavještajnu analizu sprovedenu nakon otkrića Snoudena.

Frederiksen je bio ministar odbrane između 2016. i 2019. godine, a kasnije je ušao u politiku u okviru danske Liberalne partije. On se, međutim, prošle godine povukao iz javnog života, što znači da mu je prestao poslanički imunitet i da sada može biti krivično gonjen.

Nije određen datum suđenja bivšem zvaničniku, kome preti kazna do 12 godina zatvora ako bude osuđen.