Poljska gradi najmoćniju vojsku u Evropi - uz pomoć američkog oružja

Koliko će Poljake koštati "ideološka" odluka njihove vlade da se udruže sa Amerikancima?

Poljska vlada odlučna je da potroši ogromna sredstva na izgradnju "najveće kopnene sile u Evropi" zbog čega je Varšava potpisala ugovore vredne milijarde dolara sa - američkim kompanijama.

Američki "patriot" sistemi već su postavljeni na aerodrom u Varšavi, a prvi "abrams" tenkovi očekuju se na proleće zajedno sa stotinama američkih raketnih artiljerijskih sistema.

"Ovo moderno oružje podići će spremnost naših oružanih snaga na potpuno novi nivo", rekao je "Vašington postu" poljski ministar odbrane Marius Blaščak. On je dodao da je očekivano, s obzirom da su odnosi Varšave i Vašingtona na visokom nivou, da Poljska sarađuje sa svojim "najbližim saveznikom" u nabavci oružja.

Ova manična kupovina, piše list, usledila je u trenutku kada Poljska pokušava da učvrsti svoju poziciju vodećeg stuba evropskih odnosa sa Sjedinjenim Državama, a sukob u Ukrajini pomera ravnotežu političkih snaga u Evropi dalje na istok.

Ambicije Poljske dodatno je potpirio američki predsednik Džozef Bajden koji je po drugi put od početka Specijalne vojne operacije posetio Varšavu, a istovremeno zaobišao Pariz ili Berlin.

Nemačka, koja je bila tradicionalni stub transatlantskih odnosa, ne pokazuje preteranu želju da bude vojni vođa Evrope. Sa druge strane, Poljska, koja je izgubila 37 milijardi dolara u gotovini iz fondova EU zbog svog demokratskog nazadovanja, sada pokušava da unovči dugogodišnju netrpeljivost prema Moskvi.

Godinama poljski političari "insistiraju da je Rusija stvarna, egzistencijalna i civilizacijska pretnja", rekao je Blaščak. On se pozvao na "upozorenje" pokojnog predsednika Poljske Leha Kačinjskog nakon sukoba u Gruziji 2008. godine, kada je navodno rekao: "Danas Gruzija, sutra Ukrajina, a onda bi to mogla biti moja domovina — Poljska".

Dakle, Poljska je sada u potrazi za stvaranjem vojske kako se moćna Moskva ne bi usudila da je napadne, objašnjava "Vašington post". A sukob u Ukrajini ubrzao je planove Poljske da modernizuje i proširi svoju vojsku.

Očekuje se da će Varšava ove godine potrošiti četiri procenta svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu. Blaščak je rekao da je cilj da se udvostruči broj vojske na 300.000 vojnika "na dohvat ruke i realan", iako nije naveo vremenski okvir.

Staro sovjetsko naoružanje donirano je Ukrajini, uključujući 240 tenkova T-72 kako bi bilo zamenjeno tehnološki naprednijim sistemima.

Ugovor vredan 4,75 milijardi dolara za kupovinu 250 "M1A2 abrams" tenkova bio je u pripremi pre ruske vojne operacije, a potom je u januaru Poljska potpisala još jedan ugovor vredan 1,4 milijarde dolara za kupovinu 116 starijih M1A1.

Ranije ovog meseca, Sjedinjene Države su dale zeleno svetlo drugom paketu oružja vrednom do 10 milijardi dolara, koji uključuje raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) i taktičke raketne sisteme dugog dometa. Poljska je takođe potpisala ugovor sa Južnom Korejom o kupovini 980 tenkova "K2 blek panter".

"Za Poljsku nema druge opcije osim da poveća izdavanje za odbranu", rekao je Jacek Sieviera, šef Biroa za nacionalnu bezbednost. "Država na našem geografskom položaju nema mnogo izbora", tvrdi on.

Pored pristupa sistemima visoke tehnologije, odluka Poljske da se okrene Sjedinjenim Državama je i "strateški izbor", rekao je Sieviera. "Najvažniji deo je strateški savez", rekao je on, ukazujući na činjenicu da Poljska takođe jača veze u drugim ključnim oblastima, poput energetike.

U oktobru prošle godine Poljska je izabrala američku kompaniju "Vestinghaus elektrik" za izgradnju svoje prve nuklearne elektrane, u projektu za koji je Ambasada SAD u Varšavi navela da "predstavlja 100 godina nove strateške saradnje između Sjedinjenih Država i Poljske".

Osim neprijateljstva prema Rusiji, postoji još jedan faktor zbog kog se Poljska okreće ka SAD, a to je politička izolovanost od saveznika u Evropi, kaže Gustav Gresel, saradnik Evropskog saveta za spoljne odnose. Varšava i Brisel imaju vrlo zategnut i gorak odnos zbog problematičnih pitanja vladavine prava i zakona.

Gresel je upozorio da brojni projekti i ideje poljskih vlasti nisu baš realistični. "Neko će morati da plati za sve to", upozorio je on.

Dok je EU blokirala 37 milijardi dolara iz fonda za oporavak i kaznila Varšavu sa milion dolara dnevno zbog nepoštovanja naloga EU suda, američki Kongres je prošle godine odobrio 288,6 miliona dolara vojnog finansiranja Poljske kako bi se "odbranila od ruske pretnje". Taj novac, piše "Vašington post", malo će olakšati ekonomske probleme EU članice.

U tom kontekstu, odluka Varšave da kupuje američko oružje, umesto evropskog, deluje "preterano ideološki", naveo je Gresel.