Kina otvorila termoelektranu na najvećoj nadmorskoj visini: Proizvodnja struje na 3.000 metara

Posebno projektovan kotlovski sistem omogućava proizvodnim blokovima da koriste ugalj sa visokim sadržajem alkalnih materija, uz istovremeno prilagođavanje proizvodnje električne energije promenljivim potrebama mreže

Prvi proizvodni blok kineskog projekta termoelektrane na ugalj sa ultrasuperkritičnim parametrima pare, koji se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini u zemlji, pušten je u komercijalni rad u četvrtak, nakon uspešno završenog probnog rada u trajanju od 168 sati.

Time je ostvaren tehnološki napredak u proizvodnji električne energije iz uglja u zahtevnim uslovima velikih nadmorskih visina, prenela je kineska državna televizija Si-Si-Ti-Vi.

Projekat se nalazi u Golmudu, u provinciji Ćinghaj na severozapadu Kine, na prosečnoj nadmorskoj visini od oko 2.850 metara.

Razvija ga državna energetska kompanija "Čajna Huadijan korp", a obuhvata dva proizvodna bloka snage po 660 megavata, koji koriste ultrasuperkritičnu tehnologiju i opremljeni su sistemima indirektnog vazdušnog hlađenja.

Elektrana je projektovana tako da obezbedi stabilno snabdevanje električnom energijom i fleksibilan proizvodni kapacitet, čime će omogućiti integraciju velikih količina energije iz obnovljivih izvora u regionalnu elektroenergetsku mrežu.

Kada oba bloka budu puštena u rad, očekuje se da će elektrana godišnje proizvoditi šest milijardi kilovat-sati električne energije, što je dovoljno za zadovoljavanje godišnjih potreba oko 6,6 miliona stanovnika, izjavio je Džao Falin, rukovodilac projekta.

Džao je dodao da će projekat poboljšati stabilnost i pouzdanost elektroenergetske mreže provincije Ćinghaj i obezbediti kapacitete neophodne za uravnotežavanje ponude i potražnje električne energije u uslovima promenljive proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Rad termoelektrane na ugalj u pustinji Gobi, na velikoj nadmorskoj visini, predstavlja značajan tehnički izazov.

Nizak nivo kiseonika i nizak atmosferski pritisak otežavaju potpuno sagorevanje uglja, dok visok sadržaj alkalnih materija u gorivu može da dovede do stvaranja šljake i nagomilavanja pepela u kotlovima, što utiče na njihov rad.

Kako bi se prevazišli ovi problemi, u projektu se koristi tehnologija paljenja uz dodatno snabdevanje kiseonikom, kao i postupci koji omogućavaju stabilno sagorevanje čak i pri izuzetno malim radnim opterećenjima.

Posebno projektovan kotlovski sistem omogućava proizvodnim blokovima da koriste ugalj sa visokim sadržajem alkalnih materija, uz istovremeno prilagođavanje proizvodnje električne energije promenljivim potrebama mreže.

Prema izveštaju, ove tehnologije rešavaju ključne probleme izgradnje i rada termoelektrana na velikim nadmorskim visinama, čime se popunjava dosadašnja praznina u tehničkim mogućnostima ove industrije.

U konvencionalnim termoelektranama sagorevanjem uglja zagreva se voda i pretvara u paru, koja pokreće turbine za proizvodnju električne energije.

Ultrasuperkritična tehnologija koristi paru na znatno višim temperaturama i pritiscima, obično od najmanje 580 stepeni Celzijusa i više od 24 megapaskala.

To omogućava elektranama da iz iste količine uglja proizvedu više električne energije, čime se povećava efikasnost, smanjuje potrošnja goriva i doprinosi smanjenju emisija.

Proizvodni blokovi u Golmudu koriste naprednu ultrasuperkritičnu tehnologiju razvijenu u Kini, pri čemu je potrošnja uglja po kilovat-satu isporučene električne energije ispod nacionalnog referentnog nivoa, prenosi Si-Si-Ti-Vi.

Projekat obuhvata i mere za uštedu vode i upravljanje otpadom.

Elektrana koristi prečišćene komunalne otpadne vode iz Golmuda, koje se obrađuju u skladu sa svojim kvalitetom i ponovo koriste u više faza.

Zahvaljujući zatvorenom sistemu cirkulacije, elektrana ne ispušta otpadne vode, dok stopa iskorišćavanja čvrstog otpada iznosi 100 odsto.

U toku su pripreme za pokretanje celokupnog sistema drugog proizvodnog bloka, a cilj je da oba bloka budu puštena u komercijalni rad do kraja godine, navodi se u izveštaju.