Merc postavio ultimatum Evropi: Ili 45 milijardi evra za Ukrajinu ili blokada budžeta EU

Brisel priprema novi kredit za Kijev, ali četiri članice odbijaju da učestvuju u finansiranju. Nemački kancelar preti blokadom evropskog budžeta, čime bi države koje zavise od fondova EU bile stavljene pred izbor: da plate za Ukrajinu ili rizikuju gubitak evropskog novca

Evropska komisija priprema novo zaduživanje od 45 milijardi evra za finansiranje Ukrajine, ali se plan već pretvorio u spor oko budućeg budžeta Evropske unije. Nemački kancelar Fridrih Merc zapretio je da neće podržati evropski budžet za period od 2028. do 2034. godine ukoliko sve članice ne pristanu da učestvuju u finansiranju Kijeva, piše "Fajnenšel tajms".

Prema navodima četiri izvora upoznata s planom, Evropska komisija će u sredu predložiti da se novac pozajmi uz garancije iz zajedničkog budžeta EU. Kijevu će, prema procenama, naredne godine nedostajati oko 70 milijardi evra, a Brisel je obećao da će obezbediti približno dve trećine tog iznosa, uz očekivanje da preostali deo pokriju drugi zapadni saveznici.

Za novo zaduživanje bio bi upotrebljen isti mehanizam kao i za raniji kredit od 90 milijardi evra, koji je trebalo da pokrije ukrajinske finansijske potrebe tokom ove i naredne godine. Međutim, zbog sve većih razaranja, finansijski jaz se dodatno produbio.

Četiri zemlje odbijaju da finansiraju Kijev

Problem za Brisel predstavlja činjenica da je za novi kredit neophodna saglasnost svih 27 država članica, dok su Češka, Slovačka, Mađarska i Bugarska već poručile da ne žele da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Češka, Slovačka i Mađarska ranije su uspele da izdejstvuju izuzeće od plaćanja kamata na kredit od 90 milijardi evra, ali bi sada Brisel i Berlin želeli da izbegnu nova izuzeća. Merc je zato prošle nedelje zapretio da će blokirati usvajanje dugoročnog budžeta EU ukoliko sve članice ne preuzmu deo finansijskog tereta.

Nemačka je najveći neto uplatilac u evropski budžet i najveći evropski bilateralni donator Ukrajine. S druge strane, sve četiri države koje traže izuzeće neto su korisnice evropskih fondova – iz zajedničke kase dobijaju više nego što u nju uplaćuju.

Nova računica Brisela: Ko ne plati za Ukrajinu, rizikuje evropske fondove

Prema izvorima "Fajnenšel tajmsa", posle Mercove pretnje pregovori o pomoći Ukrajini i budućem evropskom budžetu praktično su spojeni u jedan politički paket.

Namera je da se finansiranje Kijeva zaštiti od budućih veta tako što će zemlje koje zavise od evropskih fondova biti stavljene pred težak izbor: da podrže novu pomoć Ukrajini ili rizikuju da ostanu bez sredstava iz zajedničkog budžeta.

"To povećava ulog, ali znači i da više nema šanse da se ove dve stvari rešavaju paralelno. Sada je sve jedan veliki dogovor", rekao je jedan od izvora.

Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na samitu u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da odluke budu donete do kraja godine.

Babiš upozorava na ucene, zabrinuta i Irska

Međutim, strategija Berlina mogla bi da proizvede suprotan efekat, naročito ako države članice zaključe da se evropski budžet koristi kao sredstvo političkog pritiska.

Češki premijer Andrej Babiš već je uputio pismo predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti, u kojem se izričito usprotivio povezivanju dva pitanja.

"Dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne može biti preduslov za usvajanje narednog budžeta EU", poručio je Babiš.

On je naglasio da Evropska unija mora da zadrži mogućnost da samostalno određuje i finansira svoje dugoročne politike i prioritete, bez obzira na razvoj situacije u Ukrajini.

Rezerve imaju čak i zemlje koje podržavaju nastavak pomoći Kijevu. Irski premijer Mihol Martin priznao je da ga zabrinjava povezivanje ukrajinskog finansiranja s pregovorima o evropskom budžetu, iako razume nezadovoljstvo država koje su do sada izdvojile najviše novca.

Briselu se žuri zbog izbora u Evropi

Iza nastojanja da se finansiranje Ukrajine obezbedi što pre stoji i strah od političkih promena u državama članicama. Brisel i Berlin zabrinuti su zbog predstojećih izbora u Francuskoj, Italiji, Španiji i Poljskoj, koji bi mogli da promene odnos snaga u EU i dodatno otežaju usvajanje novih paketa pomoći Kijevu.

Francuska političarka Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsedničkih izbora u aprilu, već je najavila da bi, ukoliko nasledi Emanuela Makrona, obustavila podršku Ukrajini.

Zato Brisel nastoji da dugoročno finansiranje Kijeva obezbedi pre nego što eventualne promene vlasti u evropskim prestonicama dodatno zakomplikuju dogovor.

Ipak, pokušaj da se pomoć Ukrajini veže za čitav sedmogodišnji budžet Unije otvara novi sukob među članicama: o tome da li evropski fondovi treba da služe kao sredstvo pritiska na države koje ne žele da finansiraju Kijev.