Američki predsednik Donald Tramp ove nedelje odlazi u Aziju, u trenutku kada se suočava sa teškim porazom na izborima na sredini mandata i navodnom kineskom špijunažom – što dodatno podiže ulog pred njegov predstojeći susret sa moćnim kineskim liderom Si Đinpingom.
Tramp će prvo posetiti Manilu, gde će se u utorak sastati sa liderima zemalja jugoistočne Azije i drugih država regiona, nakon čega putuje u Šendžen na forum Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK). Tamo će razgovarati sa kineskim predsednikom, a planiran je i trilateralni susret sa Si Đinpingom i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
S obzirom na to da je krhko primirje u trgovinskom ratu između SAD i Kine produženo do početka sledeće godine, a novi razgovori Trampa i Sija najavljeni za decembar na samitu G20 u Majamiju, neki analitičari su prvobitno smatrali da će susret u Šendženu biti manje značajan događaj.
Međutim, loši rezultati Trampove Republikanske stranke na izborima održanim ovog meseca, kao i kritike da njegova administracija nije reagovala na obaveštajne podatke – prema kojima je Džensen Huang, izvršni direktor kompanije "Envidija" i blizak Trampov saradnik, bio u vezi sa osobom za koju se sumnja da je kineski špijun – promenili su očekivanja.
"Budući da ima manje razloga za brigu o reakcijama tržišta ili političkim posledicama izbora, (Tramp) bi mogao biti spremniji da razmotri mere koje bi mogle izazvati ozbiljne poremećaje", ocenila je Rubi Osman, viša savetnica za politiku prema Kini u Institutu "Toni Bler", istraživačkom centru sa sedištem u Londonu.
Vašington je uoči ovog susreta već nagovestio takvu spremnost, pozivajući Kinu da ispuni obaveze preuzete u okviru primirja koje su Tramp i Si dogovorili pre godinu dana.
Kineski analitičari ističu da su posebno zabrinuti da bi afera oko kompanije "Envidija" – uključujući navode da su poluprovodnici, koji su podvrgnuti izvoznim ograničenjima, ipak završili kod kineskih kupaca – mogla dovesti do još oštrijeg stava SAD prema Kini.
Predsedavajući Predstavničkog doma SAD, Majk Džonson, izjavio je prošle nedelje da u Kongresu, nakon ovog skandala, raste saglasnost oko daljeg ograničavanja pristupa Kine naprednim čipovima. Očekuje se da će demokrate, kada u januaru preuzmu većinu u Predstavničkom domu i Senatu, snažno insistirati na ovom pitanju.
Kina tvrdi da su Sjedinjene Države izmislile priču o špijunaži kako bi opravdale tehnološku blokadu. Džu Feng, direktor Instituta za međunarodne studije na Univerzitetu u Nankingu, rekao je za Rojters da bi ovaj spor mogao da ubrza "razdvajanje u oblasti veštačke inteligencije" između dve svetske supersile, čak i dok one pokušavaju da sarađuju na ublažavanju rizika koje ova tehnologija nosi.
Ne očekuje se da će Tramp direktno pokrenuti pitanje optužbi za špijunažu u razgovoru sa Sijem, rekao je jedan visoki zvaničnik američke administracije, koji je želeo da ostane anoniman, dodajući da situacija u vezi sa kompanijom "Envidija" "ne bi trebalo da ima nikakvog uticaja na samu posetu".
Trampovo nasleđe
Umesto da ulazi u nove sukobe sa Kinom, Tramp bi mogao da se usredsredi na poteze koji bi mu osigurali mesto u istoriji – poput sporazuma o denuklearizaciji sa Pekingom i Moskvom, ili organizovanja još jednog susreta sa severnokorejskim liderom Kim Džong Unom.
Tramp smatra da bi ovaj sasvim neobičan samit sa Sijem i Putinom mogao da dovede do napretka ka sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja. Međutim, prema mišljenju kineskih analitičara, za Kinu – koja poseduje znatno manje nuklearnih bojevih glava od ostalih – to je potpuno neprihvatljiva opcija.
Tramp bi takođe mogao da zatraži podršku Putina i Sija kako bi organizovao novi sastanak sa Kimom, koji održava bliske odnose sa kineskim i ruskim liderom.
Predsednik će biti usredsređen na "izgradnju svog nasleđa", smatra Viktor Ča iz Centra za strateške i međunarodne studije, američkog istraživačkog centra. Veliki deo toga čini njegova diplomatija prema Severnoj Koreji, kojoj je posvetio mnogo vremena tokom svoja dva mandata, dodaje Ča.
Predloženi trilateralni sastanak poredi se sa konferencijom u Jalti iz 1945. godine, na kojoj su SAD, Velika Britanija i Sovjetski Savez definisali sfere uticaja, postavili temelje poretka nakon Drugog svetskog rata i stvorili presedan za dogovore velikih sila koji se nameću manjim državama.
Takvo tumačenje posebno zabrinjava Ukrajinu. Rojtersov izvor iz američke administracije ipak navodi da se ne očekuje da će Tramp na sastanku pokrenuti pitanje Ukrajine
Tajvan i trgovinski rat
Analitičari smatraju da bi Si takođe mogao da iskoristi Trampovu političku slabost, nastalu nakon teškog poraza na izborima. Na vrhu liste želja Pekinga nalazi se sprečavanje američkog predsednika da odobri paket naoružanja za Tajvan – teritoriju koju Kina smatra svojom – u vrednosti od 14 milijardi dolara. Tramp je izjavio da zadržava isporuku tog naoružanja kao "pregovarački adut" u odnosima sa Kinom.
Međutim, s obzirom na to da kineski izvozni sektor snažno napreduje, za Peking bi možda bilo dovoljno samo da "kupi vreme", smatra Džonatan Cin, spoljnopolitički analitičar u institutu "Brukings", američkoj istraživačkoj organizaciji.
"Siju je jednostavno potrebno da Tramp što duže ostane uzdržan od povratka na rigorozniji, konkurentski stav prema Kini. Kina će iskoristiti svako vreme koje joj se pruži kako bi se ojačala za sledeću rundu nadmetanja", rekao je Cin, koji je ranije radio u Centralnoj obaveštajnoj agenciji (CIA), a obavljao je i funkciju direktora za Kinu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD.
Peking je veoma svestan činjenice da bi osoba koja nasledi Trampa – nakon što mu za dve godine istekne mandat – mogla biti manje sklona kompromisu, navode Cin i Osman.
Trampov prethodnik iz redova demokrata, Džozef Bajden, više puta je razbesneo Kinu svojim komentarima o pitanjima ljudskih prava, kao i obećanjem da će SAD braniti Tajvan ukoliko ga Peking napadne. Mnogi od potencijalnih republikanskih naslednika Donalda Trampa, poput državnog sekretara Marka Rubija, takođe se smatraju zagovornicima oštrijeg stava prema Kini.
Oba lidera će takođe biti oprezna da ponovo ne rasplamsaju trgovinski sukob koji je prošle godine pretio da uruši globalnu ekonomiju i finansijska tržišta, smatra Kurt Tong, bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta, koji je sada deo istraživačkog centra "Azija grupa".
Uprkos nezadovoljstvu koje su SAD izrazile povodom toga kako Kina sprovodi uslove primirja, Tong očekuje da će ono biti dodatno produženo i nakon 10. januara, kada ističe.
"Obe strane imaju snažan motiv da održe ovu krhku stabilnost... uprkos tome što postoje i određena neslaganja", dodaje Čim Li, viši analitičar za Kinu u organizaciji "Ekonomist intelidžens junit". "Obe strane imaju mnogo toga da izgube."