Evropa traži alternative za "Palantir" dok vojske nastoje da smanje zavisnost od SAD

Evropi nedostaje odgovarajući ekvivalent vojnog softvera američke kompanije, upozoravaju stručnjaci

Dok evropska ministarstva odbrane traže načine da smanje zavisnost od američke tehnologije – a posebno od velike softverske kompanije "Palantir" – sve veći broj kompanija u regionu nadmeće se za dobijanje ovih poslova.

Prošle nedelje, nemačka kompanija "Helsing" predstavila je softver za vojno obaveštajne poslove pod nazivom "klariti". On je deo šireg tržišta sistema zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, osmišljenih da ubrzaju proces donošenja vojnih odluka tako što pomažu u obradi ogromnih količina podataka, identifikovanju pretnji i predlaganju konkretnih koraka, uključujući određivanje ciljeva i izvođenje napada.

Međutim, prema rečima pojedinih vladinih i vojnih zvaničnika, Evropi trenutno nedostaje rešenje koje bi bilo potpuni ekvivalent "Palantiru" u pogledu obima, zastupljenosti na terenu i operativnog iskustva.

To pred evropske vojske postavlja dilemu: da li se okrenuti domaćim sistemima koji obećavaju veću autonomiju, ali su možda manje tehnološki zreli, ili se osloniti na već dokazanu platformu, uprkos zabrinutosti zbog dugoročne strateške zavisnosti?

Administracija Donalda Trampa vršila je pritisak na Evropu da preuzme mnogo veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, s obzirom na to da Vašington smanjuje svoje vojno prisustvo u regionu, a takođe je izvršila pritisak i na transatlantsku alijansu – NATO.

Evropski zvaničnici suočavaju se sa sličnim dilemama – balansiranjem između autonomije i operativnih sposobnosti – u nizu vojnih oblasti, uključujući satelitske komunikacije, gde dominira američka kompanija "Spejs Iks" u vlasništvu Ilona Maska.

Ukrajina je prošle nedelje prijavila nove, ozbiljne poremećaje u pristupu uslugama kompanije "Spejs Iks", što je uticalo na celu liniju fronta.

Francuska, koja se snažno zalaže za evropsku autonomiju, razvija sopstvenu vojnu platformu zasnovanu na veštačkoj inteligenciji, pod nazivom "Arkadija". Aleksandr Laus, zamenik direktora francuske agencije za nabavku u oblasti odbrane, izjavio je za Rojters da će u razvoju učestvovati više dobavljača. Prema njegovim rečima, agencija planira da do kraja godine dodeli bar deo ugovora, a cilj je da operativna verzija, spremna za upotrebu na terenu, bude dostupna do sredine 2027. godine.

Nemačka, koja takođe planira da od sledeće godine uvede vojnu platformu za integraciju podataka zasnovanu na veštačkoj inteligenciji, trenutno razmatra domaća, kao i druga evropska rešenja.

Prema rečima izvora upoznatog sa situacijom, izbor je sužen na nekoliko rešenja, među kojima se ne nalazi "Palantir". Izvor navodi da rešenja koja se razmatraju možda neće dostići nivo mogućnosti koje nudi "Palantir", ali da će biti "dovoljno dobra", osigurati nacionalni suverenitet nad podacima i, prema procenama, u roku od godinu dana omogućiti realizaciju oko 80 posto potrebnih funkcionalnosti.

Holandija trenutno koristi određeni softver kompanije "Palantir", ali ističe da u naredne dve godine želi da pronađe evropsku alternativu. Holandska vojska obavlja razgovore sa potencijalnim dobavljačima, a prema rečima Derka Bosvijka, holandskog zvaničnika zaduženog za nabavku naoružanja, verovatno će biti potreban spoj holandskih i drugih evropskih ponuđača.

"U Evropi posedujemo značajno znanje kada je reč o veštačkoj inteligenciji i procesima donošenja odluka. Međutim, to znanje je veoma rascepkano, i upravo u tome leži problem", rekao je Bosvijk.

Među ostalim evropskim proizvođačima vojnog softvera nalaze se danska kompanija "Sistematik" čiji proizvod "sitaver" koriste Bundesver i pojedini delovi NATO-a, zatim tradicionalne odbrambene kompanije poput francuskih firmi "Tales" i "Safran" kao i startap preduzeća, među kojima je i pariski "Komand AI".

Sa svoje strane, kompanija "Palantir" nastojala je da uveri Evropljane da njen vojni sistem zasnovan na veštačkoj inteligenciji, koji koristi NATO, ne poseduje takozvani "prekidač za isključivanje".

Luis Mozli, direktor "Palantira" za međunarodno poslovanje, izjavio je za Rojters da u Evropi i dalje postoji potražnja za njihovim proizvodima, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, gde je Ministarstvo odbrane prošle godine potpisalo trogodišnji ugovor sa američkom kompanijom.

Mozli je dodao da se i dalje nada da će ubediti Nemačku da usvoji "Palantirov" softver, ističući da on poseduje mogućnosti proverene na bojnom polju koje su funkcionalne već danas.