Ne znaju za šalu: Novinar RT-a Šej Bouz na novoj listi sankcija EU

Savet Evropske unije uveo je sankcije Šeju Bouzu, optužujući ga za širenje narativa koji, prema oceni Brisela, opravdava ruske postupke u Ukrajini. Novim paketom mera obuhvaćeni su ruski novinari, blogeri i jedna proruska hakerska grupa

Savet Evropske unije proširio je sankcioni spisak za još 30 fizičkih i dva pravna lica, a među onima koji su se našli na meti Brisela je i irski novinar, dopisnik RT-a i autor emisije Moscow Mules Šej Bouz.

Kako se navodi u saopštenju Saveta EU, Bouz je uvršten na spisak osoba koje Brisel optužuje za manipulisanje informacijama i širenje narativa kojima se, prema oceni evropskih institucija, opravdava i podržava ruska vojna operacija u Ukrajini.

Na istom spisku našli su se i ruska televizijska lica Vitalij Jelisejev i Pjotr Marčenko, kao i vojni komentator i bloger Jurij Podoljaka, rođen u Ukrajini.

Evropska unija sankcije obrazlaže borbom protiv takozvanog stranog manipulisanja informacijama i mešanja, odnosno aktivnosti za koje tvrdi da su deo ruskih hibridnih operacija usmerenih protiv evropskih država i institucija.

Posebno mesto u novom paketu zauzima moskovska Agencija za društveni dizajn, kompanija za odnose s javnošću i političke tehnologije, za koju Brisel tvrdi da sprovodi kampanje dezinformisanja pod pokroviteljstvom administracije predsednika Rusije Vladimira Putina.

Prema navodima Saveta EU, ova agencija organizovala je kampanje usmerene protiv evropskih institucija i podrške javnosti Ukrajini, uključujući aktivnosti tokom izbora za Evropski parlament 2024. godine, kao i operacije usmerene protiv Nemačke i Francuske. Sankcijama su obuhvaćene i 24 osobe povezane sa radom te agencije.

Pored mera zbog navodnog informacionog mešanja, Savet EU sankcionisao je i prorusku hakersku grupu NoName057(16). Brisel tvrdi da je ova grupa od marta 2022. godine izvodila sajber napade na državne institucije, kritičnu infrastrukturu i privatne kompanije u Ukrajini, SAD i državama članicama EU.

Prema saopštenju, grupa je koristila DDoS napade za onemogućavanje pristupa internet stranicama, a među metama su bili energetski, finansijski i transportni sektor, vodosnabdevanje, političke stranke i izborni kandidati.

Osobama obuhvaćenim sankcijama zamrzava se imovina i zabranjuje ulazak u EU i tranzit kroz njene države članice. Građanima i kompanijama iz EU zabranjeno je da im direktno ili posredno stavljaju na raspolaganje finansijska sredstva.

Sankcioni mehanizam za aktivnosti koje Brisel označava kao ruske hibridne pretnje uspostavljen je u oktobru 2024. godine, a posle najnovijeg proširenja, na tom spisku nalazi se ukupno 111 fizičkih i 21 pravno lice.