Pet država članica EU najavilo je planove za uspostavljanje centra u Ruandi, namenjenog osobama koje nemaju zakonsko pravo da borave u Evropi. Ovaj pilot-projekat, za koji se očekuje da će naići na pravne prepreke, već je osuđen kao "težak moralni propust".
Nemačka, Austrija, Holandija, Danska i Grčka prve su koje nameravaju da iskoriste nedavno usvojene propise EU o vraćanju migranata. Ovi propisi omogućavaju da se osobe koje su iscrpele sve pravne mogućnosti za žalbu protiv svog udaljavanja iz Evrope, upute u treću zemlju.
Ovih pet država EU navelo je u saopštenju da će "početi konkretni pregovori sa partnerskom zemljom Ruandom radi sprovođenja" ovog plana. Ističu da će on dati "značajan doprinos daljem suzbijanju ilegalnih migracija, razbijanju poslovnog modela krijumčara ljudi i rasterećenju našeg stanovništva".
Zvaničnici se nadaju da će, počevši od početka naredne godine, u Ruandu uputiti 100 ljudi kako bi testirali ovaj model. Program će se odnositi na odrasle osobe čiji su zahtevi za azil odbijeni, kao i na druge koji nemaju zakonsko pravo da borave u EU.
Kako su za "Gardijan" rekli diplomatski izvori, migranti bi u teoriji boravili u prihvatnom centru u Ruandi nekoliko meseci, nakon čega bi odlučivali da li će se integrisati u život u toj afričkoj zemlji (u regionu Velikih jezera) ili će se vratiti u svoju matičnu državu.
Za razliku od neuspelog projekta koji je u Ruandi pokušala da sprovede britanska konzervativna vlada, ili sporazuma koji je Italija sklopila sa Albanijom, ovaj plan se neće odnositi na osobe koje su u postupku traženja azila.
Države učesnice navode da prihvatni centar, koji će biti otvorenog tipa, nije namenjen dugotrajnom smeštaju, već prihvatu ljudi koji pristižu u kontinuiranim talasima. Diplomatski izvori navode da zemlje EU neće koristiti objekte u Kigaliju koje je finansirala Velika Britanija.
Vlade uključenih zemalja tvrde da će ovaj potez zaštititi evropski sistem azila, istovremeno uklanjajući podsticaj za ilegalne migrante da dolaze u Evropu. Kritičari su ukazali na etičke probleme u vezi sa sklapanjem sporazuma sa represivnom vladom Ruande.
Stejt department SAD je 2024. godine utvrdio da ta vlada dozvoljava državnim bezbednosnim snagama i civilnim zvaničnicima da nekažnjeno krše ljudska prava, a izražena je i zabrinutost zbog stanja slobode izražavanja i upotrebe prinudnog rada.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju da će ovaj plan neminovno doživeti neuspeh.
"Države članice ih mogu nazivati 'centrima za povratak' ili čak 'centrima za dobrodošlicu', ali nikakav eufemizam ne može sakriti nasilje koje proizilazi iz čupanja ljudi iz života koji su gradili u Evropi i njihovog slanja u zemlju koju čak i ne poznaju – bez porodice, društvenih veza ili ikakvih realnih izgleda za budućnost", izjavila je Kjara Kateli iz organizacije "Pikum", panevropske mreže koja se zalaže za prava migranata bez regulisanog pravnog statusa.