Evropa ne veruje da je predsednik Rusije Vladimir Putin spreman da postigne mirovni sporazum o Ukrajini, ali istovremeno strahuje da bi američki predsednik Donald Tramp mogao da se dogovori s Moskvom bez učešća evropskih saveznika, piše "Politiko", pozivajući se na diplomate i zvaničnike upoznate s pregovaračkim procesom.
Upravo zbog toga Evropljani nastavljaju da učestvuju u mirovnim naporima, iako, prema ocenama sagovornika briselskog portala, ne očekuju značajniji napredak.
Posle prošlonedeljnih razgovora predstavnika Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju, evropski zvaničnici koji su pratili pregovore stekli su utisak da bi čitav proces mogao ponovo da propadne. Datum naredne runde još nije utvrđen.
"Putin trenutno nije zainteresovan ni za prekid vatre ni za mir. On veruje da nastavkom sukoba može da dobije više nego prekidom vatre. To je suštinski problem", ocenio je Fredrik Veslau iz Evropskog saveta za spoljne odnose.
Ipak, kako navodi "Politiko", evropski saveznici Ukrajine imaju još jedan razlog da ne napuštaju pregovore: strah da bi Tramp, u slučaju njihovog neuspeha, mogao samostalno da postigne dogovor s Putinom i ostavi Evropu i Kijev po strani.
Evropa želi mesto za stolom, Moskva otvara pitanje NATO-a
Na prošlonedeljnim razgovorima u Abu Dabiju učestvovali su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok su predstavnici Francuske, Nemačke, Velike Britanije, Italije i institucija EU bili prisutni radi konsultacija s američkom i ukrajinskom delegacijom, ali ne i za pregovaračkim stolom.
Pregovori su doneli dogovor o razmeni zarobljenika, dok o ostalim pitanjima nije bilo značajnijeg pomaka.
Vitkof i Kušner potom su otputovali u Moskvu kako bi od Putina dobili saglasnost za uključivanje evropskih predstavnika u narednu rundu razgovora. Američka strana stekla je utisak da je ruski predsednik prihvatio predlog, ali su kasnije iz Kremlja stigli signali koji su doveli u pitanje takvo tumačenje. Posebnu zabrinutost u evropskim prestonicama izaziva namera Moskve da u okviru mirovnih pregovora otvori i pitanje buduće bezbednosne arhitekture Evrope, uključujući širenje NATO-a i raspoređivanje snaga Alijanse.
Rusija, s druge strane, evropsku vojnu i političku podršku Kijevu predstavlja kao prepreku pregovorima.
Američki izaslanici smatraju da su ruski zahtevi u vezi s evropskom bezbednošću legitimna tema razgovora, dok evropski zvaničnici insistiraju da prioritet mora biti okončanje sukoba u Ukrajini.
"Postoji čitav niz pitanja za koja Evropa mora jasno da stavi do znanja da nije spremna da o njima razgovara. Razmeštanje snaga NATO-a u zemljama članicama Alijanse, na primer, nije pitanje o kojem treba razgovarati s Rusijom", poručio je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde.
Strah od dogovora Trampa, Putina i Sija
Dodatnu nervozu u Briselu izaziva predstojeći susret Trampa sa Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom. Evropski zvaničnici strahuju da bi se na tim razgovorima moglo odlučivati o budućnosti evropske bezbednosti bez učešća samih Evropljana.
"Postoji zabrinutost i zbog toga šta američka strana zapravo želi. Potrebno nam je njeno angažovanje, ali moramo biti sigurni da će Vašington vršiti pritisak na Rusiju, a ne na Ukrajinu", rekao je jedan evropski zvaničnik.
Prema pisanju "Politika", evropske prestonice strahuju i od mogućih podela među ukrajinskim saveznicima ukoliko se razgovori o okončanju sukoba pretvore u pregovore o preuređenju evropskog bezbednosnog poretka.
Ipak, najzanimljiviji deo analize odnosi se na stvarne motive evropskog učešća u pregovorima.
Veslau ocenjuje da Evropljani i Ukrajinci učestvuju u svojevrsnom "pregovaračkom pozorištu", nastojeći da se pred Vašingtonom predstave kao konstruktivni partneri i izbegnu sukob s Trampom.
"Cilj je da, ako i kada ovi pregovori propadnu, Amerikanci za to okrive Ruse, a ne Evropu ili Ukrajinu", zaključuje Veslau.
Tako se, prema oceni koju prenosi "Politiko", evropsko učešće u mirovnom procesu ne svodi samo na pokušaj postizanja sporazuma, već i na nastojanje da se izbegne politička odgovornost za njegov eventualni neuspeh.