Vladajuća partija Moldavije "Akcija i solidarnost" na skupštinskom sastanku u četvrtak odobrila je da se na dnevni red parlamenta stavi predlog zakona koji predviđa da se u Ustavu naziv državnog jezika promeni iz moldavskog u rumunski.
"Nacrt zakona je usvojen u prvom čitanju glasovima 56 poslanika", rekao je predsednik parlamenta Igor Grosu, a prenele "RIA Novosti".
Poslanici opozicionog Bloka komunista i socijalista odbili su da učestvuju u razmatranju ovog dokumenta, i istakli da se osnovni zakon može menjati samo dvotrećinskom (68 od 101) glasova, a ne prostom većinom, kako to predlažu autori inicijative.
Dok se za ovaj predlog glasalo, čuli su se povici "Sramota" i "Vanredni izbori", koje su skandirali poslanici opozicije.
Autori inicijative su napomenuli da usvojeni zakon nije promena Ustava, već samo ima za cilj da ispoštuje odluku Ustavnog suda po pitanju jezika.
Prema ovom nacrtu, "moldavski jezik" se u bilo kom gramatičkom obliku zamenjuju izrazom "rumunski jezik". Pored toga, termini "državni jezik", "službeni jezik" i "maternji jezik" menjaju se rečima "rumunski" ako se misli na državni jezik Moldavije.
Ustavni sud Moldavije je 2013. godine odlučio da je državni jezik u republici rumunski. Istovremeno, u ustavu zemlje stoji da je državni jezik moldavski. Prema Ustavnom sudu, tekst Deklaracije o nezavisnosti Moldavije, u kojoj je državni jezik rumunski, ima prednost nad Ustavom.
"Odluke Ustavnog suda su obavezujuće za sve", objasnila je Olesja Stamate, šefica pravne komisije parlamenta.
"Oni rade nešto glupo i vode zemlju sve dalje i dalje u močvaru nacionalizma. Ovo je organski zakon i većina koja dođe posle sadašnje, istog dana će ga ukinuti", rekao je Vladimir Voronin, poslanik i bivši predsednik Moldavije.
Bolno pitanje
Sporovi oko naziva jezika u Moldaviji ne jenjavaju od 1989. godine, kada je, u jeku perestrojke, parlament proglasio moldavski državni jezik i preveo ga na latinično pismo umesto na ranije korišćeno ćirilično pismo.
Istovremeno je ustanovljen praznik "Naš jezik", nazvan po istoimenoj pesmi klasika moldavske književnosti Alekseja Matejeviča (1888-1917), koji je bio vojni sveštenik Ruske carske vojska. Godine 1994. ova pesma je postala tekst državne himne, podseća TASS.
Sporovi oko jezika su se rasplamsali 2013. godine nakon što je Ustavni sud republike proglasio rumunski za službeni jezik, pozivajući se na "prevladavanje" teksta Deklaracije o nezavisnosti Moldavije, u kojoj se pominje rumunski jezik, nad Ustavom.
Ovaj dokument je parlament odobrio 1991. godine, a prema rečima njegovih autora, sastavljen je uz pomoć diplomata iz susedne Rumunije. Istovremeno, Ustav nije izmenjen, a problem naziva jezika kojim govore Moldavci ostaje jedan od uzroka napetosti u društvu.
Bivši predsednik Moldavije Igor Dodon i opoziciona Partija socijalista smatraju da je državni jezik moldavski, a odluka Ustavnog suda o preimenovanju je nezakonita. Moldavski, sudeći po anketama, smatra državnim jezikom i većinom stanovništva zemlje.
Takođe, Ustavni sud Moldavije je 2018. godine proglasio zastarelim Zakon o funkcionisanju jezika na teritoriji Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike, kojim je ruskom jeziku dodeljen poseban status u zemlji u kojoj ga koristi više od trećine stanovništva.