Operacija "Petar Pan": Kako je CIA kidnapovala decu s Kube, i kakve to veze ima s Džefom Bezosom

Tajni egzodus više od 14.000 kubanske dece uzrasta od 6 do 18 godina u Sjedinjene Države u periodu od 1960. do 1962. tek je jedna stavka na nepreglednom popisu neprijateljskih radnji SAD protiv Kube i pokušaja da se destabilizuje tamošnja vlada

Pošto je Kubanska revolucija, okončana 1959. godine, dirnula u interese SAD, odnosno malena zemlja iz tzv. latinoameričkog dvorišta drznula se da se oslobodi američkog uticaja pre svega odlukama o nacionalizaciji preduzeća i ekstradiciji američkih kompanija, nastao je strah od širenja te socijalističke zaraze.

Zato je, između ostalog, u sklopu američkih napora da destabilizuju novouspostavljeni režim Fidela Kastra, sprovedena i Operacija "Petar Pan", tj. tajni egzodus više od 14.000 kubanske dece uzrasta od 6 do 18 godina u Sjedinjene Države u periodu od 1960. do 1962.

Deca su poslata nakon što su roditelji podlegli lažnoj kampanji da će im Kastro i Komunistička partija ukinuti starateljstvo i decu smeštati u centre za ideološko prevaspitavanje.

Posebno zanimljiva priča u svetlu nedavnog naloga za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina koji je izdao Međunarodni krivični tribunal u Hagu jer je "navodno kriv za nedozvoljeno prebacivanje i deportovanje dece iz okupiranih teritorija Ukrajine na teritoriju Ruske Federacije".

Inače, operacija koju je predvodio sveštenik Brajan O. Volš iz Katoličkog humanitarnog biroa sastojala se od evakuacije kubanske dece avionom u Sjedinjene Države, u Majami pa dalje, i potom raspoređivanja pridošlica u Americi za koje su bili pripremljeni papiri za usvajanje.

Međutim, deca mahom nisu završila kao što je bilo obećano porodicama – već su se mnoga našla u sirotištima Rimokatoličke crkve i siromašnim meksičkim porodicama, a mnoga nikada više nisu videla svoje prave roditelje, imajući u vidu da je vazdušni saobraćaj između Sjedinjenih Država i Kube prestao nakon Kubanske raketne krize u oktobru 1962.

Destabilizacija kubanske vlade

Sve se sprovodilo tajno kako ne bi bilo okarakterisano kao poduhvat protiv Kastra a upravo se o tome radilo.

"Operacija 'Petar Pan' samo je jedna stavka na nepreglednom popisu neprijateljskih činova SAD protiv Kube i pokušaja da se destabilizuje kubanska vlada. Verujem da je to na početku bila CIA operacija kojom je iz zemlje trebalo izvući decu kontrarevolucionarnih vođa. To je moralo da se maskira operacijom većeg obima", izjavio je profesor istorije na Univerzitetu u Havani Hesus Arbioleja Karvera u dokumentarnom filmu "Operacija 'Petar Pan'" i dodao da je deo destabilizacije bilo to da se porodice zastraše.

Profesor političkih nauka Američkog univerziteta iz Vašingtona Vilijam M. Leogrande pak smatra da je američka propaganda protiv Fidela Kastra počela pre nego što je došao na vlast, odnosno da su SAD već od 1958. koristile mrežu svojih agenata u Latinskoj Americi da plasiraju negativne stvari o kubanskom lideru u štampi.

Budući da je tekovina revolucije bila i Kastrova namera da smanji društvenu nejednakost, opismeni narod, a u tu svrhu su mobilisani brojni volonteri koji su obilazili ostrvo, došla je na red i reforma Crkve pošto se ona sve više odvajala od režima, a među sveštenstvom nije bilo Kubanaca.

Kod srednjeg i bogatog staleža vrlo su bile cenjene škole pri Rimokatoličkoj crkvi a njihovo (privremeno) zatvaranje je dodatno uticalo na širenje nesigurnosti među imućnijom klasom, koja je bila iznenađena radikalizacijom tekovina revolucije.

Katolička crkva i CIA tvorci operacije

Po ekstradiciji američkih kompanija, odnosno usvajanju zakona o nacionalizaciji preduzeća kreću glasine po Havani, kako iz SAD, tako i iz antirežimskih medija, o novom zakonu na osnovu kojeg će se oduzimati deca.

"U oktobru 1960. počela je da kola vest da će jedan od novih zakona revolucionarne vlade biti zakon o starateljstvu koji će roditeljima oduzeti decu između 6 i 18 godina. Kasnije je katolička crkva počela da širi tu lažnu vest", rekao je šef Kubanske tajne službe u periodu 1959–1980. Hose Buahasan Maravi u gorepomenutom filmu i potom poentirao da je iza svega stajala CIA.

"Radio-stanice, posebno 'Svon', kontrolisala je CIA. Sva propaganda koju su širili emitovala se s blagoslovom i uputstvima CIA. Svi centri CIA koje smo otkrili i u koje smo se ubacili učestvovali su u operaciji", izjavio je tadašnji šef kubanskih obaveštajaca, ali i dodao da u tom trenutku nisu imali pojma šta se zapravo dešava jer su se borili s mnogo većim problemima, premda se odlazak dece nije ni mogao sprečiti pošto su ih roditelji dobrovoljno slali.

"A kako smo posle otkrili šta se dešava? Amerikanci su nam rekli. Rekli su nam da su ti odlasci, koje smo mi smatrali normalni, deo operacije. Lažni zakoni i sve ostalo bili su deo većeg napora da oklevetaju revoluciju", istakao je Hose Buahasan Maravi, podvlačeći da su u sve bili uključeni članovi američke vlade, Stejt department, CIA, režim pod predsednicima Dvajtom Ajzenhauerom i Džonom Kenedijem.

Put bez povratka

Iako se radilo o deci različitog uzrasta, većinom su to bili dečaci, tinejdžeri. Na aerodromu odakle su leteli za SAD decu su odvajali od roditelja koji su napolju plakali.

"Postojali su odeljci gde su nas pretrasali, što znači da smo morali da se skinemo do gole kože. Detaljno su pretraživali džepove, cipele. Proveravali su da li krijemo nešto u petama cipela. Ukratko, to je bila veoma detaljna pretraga. Pretraživali su sve. Devojčice su npr. imale lutke, pa su im otkidali glave da vide da li unutra ima nakita ili novca", opisao je svoje poslednje minute u rodnoj zemlji Žorge Vijera koji je u Ameriku došao s 15 godina.

Kuriozitet je da se među kubanskim mališanima koji su se našli sami na tlu SAD nalazio i budući očuh najbogatijeg čoveka na svetu, Amerikanca Džefa Bezosa. Naime, Miguel, a potonji Majk Bezos stigao je u Ameriku kao 16-godišnji dečak, da bi se ubrzo, 1968, venčao s Bezosovom majkom i usvojio četvorogodišnjeg Džefa.

Program je ostao tajna sve do februara 1962, kada je "Plejn diler" objavio priču o brojnim kubanskim maloletnicima koji su bez pratnje tri godine neprimećeno prolazili širom zemlje. Iste godine, 9. marta, Džin Miler iz "Majami heralda" takođe je objavio priču o tom događaju, u kojoj je i skovao termin Operacija "Petar Pan".

"Operacija 'Petar Pan' je bila neverovatno divljaštvo jer je manipulisala decom i roditeljima, celim porodicama. Toliko dece, njih 14.000 tek tako su odvojili od porodica. Govorili su španski, a našli se u zemlji s drugačijim društvom gde je prilagođavanje bilo izuzetno teško. Varvarska operacija koja pokazuje kakve su sve metode koristili protiv Kube i njene vlade", zaključila je politikolog na Francuskom institutu za latinoameričke nauke Žanet Habel.