"Fajnenšel tajms": Sve intenzivnija debata o ulasku Ukrajine u NATO

Zelenski opet traži ulazak u vojni savez predvođen SAD

Vladimir Zelenski ponovo je zatražio hitan prijem Ukrajine u NATO, pojačavši tako pritisak na zapadne vlade koje vode žustru debatu o davanju bezbednosnih garancija Kijevu, piše "Fajnenšel tajms".

Ukrajina već dugo vidi članstvo u vojnoj alijansi koju predvode SAD kao temelj svoje buduće odbrane i bezbednosti, ali su saveznici u NATO-u podeljeni oko toga kako i kada bi to moglo da se dogodi i da li je nuđenje bilateralnih bezbednosnih garancija Kijevu mogući korak ka pridruživanju Alijansi.

"Ukrajina je spremna da bude u NATO-u. Spremni smo za NATO kada NATO bude spreman", rekao je Zelenski na samitu Evropske političke zajednice u Moldaviji.

"Potrebno je da nam iz Viljnusa stigne jasan poziv", dodao je Zelenski na sastanku 50-ak evropskih lidera, misleći na godišnji samit NATO-a u glavnom gradu Litvanije sledećeg meseca. "Sumnje moraju nestati. Pozitivne odluke za Ukrajinu biće pozitivne za sve", poručio je Zelenski.

On je dodao da "kada nema bezbednosnih garancija, postoje samo ratne garancije".

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je da se Ukrajini odobri "put" za članstvo u NATO-u sledećeg meseca. Kako navodi "Fajnenšel tajms", iako se Makron nije obavezao da podrži punopravno članstvo Ukrajine, njegova izjava predstavlja značajnu promenu u stavu Pariza.

Sada su u toku intenzivne diskusije među zapadnim pristalicama Ukrajine o tome kakav oblik bi mogle da imaju bezbednosne garancije i koliko bi novca bilo izdvojeno za njih, rekao je "Fajnenšel tajmsu" neimenovani francuski zvaničnik. Ideja je da se prikupe bilateralna bezbednosna obećanja koje su dale zemlje, a zatim dogovore druga preko multilateralnih organizacija, uključujući i van NATO-a.

Francuska, SAD i Nemačka su ranije bile oprezne u obezbeđivanju bilo kakvog plana za članstvo Ukrajine u NATO-u iz straha da će to dovesti do eskalacije sukoba, dok su Velika Britanija, Poljska i baltičke države pozivale na proširenje Alijanse.

"Jedina sigurnosna garancija koja funkcioniše... je NATO (članstvo)", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas.

Sa druge strane, Analena Berbok, nemačka ministarka spoljnih poslova, rekla je da, iako je NATO otvoren za nove članice, "jasno je da ne možemo govoriti o prihvatanju novih članica (koji su) usred rata".

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Oslu da je "uveren da ćemo naći konsenzus o putu napred" u vezi sa Ukrajinom. "Već smo imali dobre neformalne razgovore i slažemo se oko nekih ključnih poruka", dodao je on.

Gabrijelijus Landsbergis, ministar spoljnih poslova Litvanije, rekao je za "Fajnenšel tajms" da NATO mora da "usidri Ukrajinu u transatlantskom savezu, tako da je jedino preostalo pitanje kada će se tačno" pridružiti alijansi.

On je istakao da je Ukrajina čekala 14 godina od prve prijave za članstvo u NATO-u, i da je to dovoljno. Davanje Ukrajini konkretnog plana za perspektivu za članstvo u NATO-u bio bi jedan od kriterijuma za definisanje uspeha samita lidera NATO-a u Viljnusu sledećeg meseca. "Moramo da postavimo okvir pod kojim Ukrajina postaje članica", rekao je on.

Makron je, pak, rekao da na samitu u Viljnusu neće biti konsenzusa o punopravnom članstvu Ukrajine u NATO-u, ali je dodao da Francuska podržava ideju o "bezbednosnim garancijama" koje bi bile "snažne, konkretne i opipljive".

"Moramo biti ambiciozniji po ovim pitanjima nego što smo bili u prošlosti", rekao je Makron novinarima u Bratislavi.