Američki mornarički oficiri muku muče sa jednim gorućim pitanjem - kako održati korak sa sve većom kineskom mornaricom.
Kineska mornarica nije samo najveća na svetu, već se i njena brojna prednost u odnosu na SAD uvećava. Čak je i sekretar američke mornarice nedavno rekao da oni nisu u mogućnosti da prate kineski razvoj.
O tome će biti razgovora na bezbednosnom samitu "Šangri La" u Singapuru, prenosi Si-En-En, iako je kineski ministar odbrane Li Šangfu odbio da se sastane sa svojim američkim kolegom Lojdom Ostinom.
Američki stručnjaci koji su govorili za tu mrežu tvrde da bi Amerikanci taj problem mogli da reše ukoliko bi produbili saradnju sa svojim saveznicima u Istočnoj Aziji, pre svega sa Južnom Korejom i Japanom.
Kupovina brodova iz ovih država, ili proizvodnja brodova za američku mornaricu u njihovim brodogradilištima, mogla bi da bude jedan od načina na koji SAD mogu da smanje svoje zaostajanje za Kinezima.
Njihovi vojni brodovi su "definitivno uporedivi sa kineskim", rekao je istraživač Centra za američke studije u Australiji Blejk Hercinger, dok je nekadašnji operativni direktor američke pacifičke komande rekao Karl Šuster rekao da su "japanski dizajneri vojnih brodova među najboljima na svetu".
Zašto onda Sjedinjene Američke Države ne kupuju brodove od svojih saveznika? Problem je u američkom zakonu, navodi Si-En-En, pošto je američkoj vojsci zabranjeno da kupuje strane vojne brodove, čak i od saveznika.
Šuster, Hercinger i mnogi drugi stručnjaci smatraju da bi taj zakon trebalo promeniti.
Pentagon procenjuje da Kina u ovom trenutku raspolaže sa oko 340 vojnih brodova, dok ih SAD imaju manje od 300. Kineska flota bi trebalo da prestigne brojku od 400 brodova u naredne dve godine, dok će Amerikanci do 350 brodova doći tek 2045. godine, navodi Si-En-En.
Ali problem za SAD ne predstavlja samo brojnost, već i kvalitet kineskih brodova, od kojih mnogi imaju bolje oružje od svojih američkih parnjaka.
Kineski brod "Tajp 055", na primer, važi za najboljeg razarača na svetu. Kina ih proizvodi relativno brzo, te je od 2014. do danas u upotrebu stavila njih osam.
Pojedini zapadni stručnjaci, ipak, veruju da "Tajp 055" ima ozbiljnog takmaca u korejskom brodu "Sedžong veliki". Tri broda tog tipa predstavljaju ponos južnokorejske flote, navodi Si-En-En.
Konja za trku ima i Japan, pre svega u svom razaraču klase "Maja". Reč je o brodu sličnih specifikacija kao i "Sedžong veliki", koji je takođe dosta jeftiniji od svojih američkih konkurenata.
"Ako kineska brodogradnja pokazuje izuzetan kapacitet za masovnu proizvodnju, Japan prednjači u pristupačnom kvalitetu u obimu većem od većine pomorskih sila, bez žrtvovanja vremena puštanja u rad. Ta ravnoteža i iskustvo su prava prednost", rekao je profesor na Kings koledžu Alesio Patalano.
Problem za potencijalnu kupovinu stranih vojnih brodova mogli bi da budu predstavnici američke industrije brodogradnje, koji ne žele stranu konkurenciju za svoje proizvode.
Kako navodi Si-En-En, ta industrija u Americi zapošljava oko 400.000 radnika i doprinosi američkom bruto društvenom prihodu sa oko 42 milijarde dolara godišnje.