Analiza Si-En-Ena: Kuda nova Erdoganova vlada vodi Tursku?

S vrlo izraženom društvenom polarizacijom, finansijskim neprilikama i regionom punim izazova, Erdoganov kabinet ima potencijal da popravi neke pogrešne ekonomske korake iz prethodnih godina, držeći se dosadašnje spoljnopolitičke pozicije

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan položio je zakletvu pred svojom novom vladom proteklog vikenda, čime je, po njegovom rečima, započeo "novi period slave" za Tursku Republiku, dok imenovanja u njegovom kabinetu nagoveštavaju nastavak dosadašnjeg spoljnopolitičkog kursa, ali i povratak "ortodoksnoj" ekonomskoj politici, što znači suočavanje s oskudicom, ocenjuje Si-En-En.

U međunarodnoj areni Turska je dosad vodila jaku politiku preko ministarstava spoljnih poslova i odbrane, kao i obaveštajne službe, koja je proširila svoj domet u regionu, te uticala na nezavisan put ove NATO članice. U tom pogledu je očekivan kontinuitet, dodaje američka mreža.

Diplomata iz senke

Novi ministar inostranih poslova je dobro poznat i u domovini i u međunarodnoj areni – Hakan Fidan je bio šef Turske obaveštajne agencije (MIT) od 2010, što znači da je više od decenije upućen u sva ključna spoljnopolitička pitanja, uključujući npr. dešavanja u Siriji i Libiji.

Fidan je igrao centralnu ulogu u oblikovanju i sprovođenju spoljne politike zajedno s bivšim portparolom i defakto savetnikom predsednika za nacionalnu bezbednost Ibrahimom Kalinom, koji je sada preuzeo svoj stari posao šefa obaveštajne službe.

"Nastaviću da unapređujem našu nacionalnu spoljnopolitičku viziju, koja se zasniva na suverenoj volji našeg naroda i nezavisnosti naše države od svih sfera uticaja", rekao je Fidan na ceremoniji imenovanja.

Ankarina spoljna politika dovela ju je do raznih sukoba, pre svega s Grčkom, ali i sa Zapadom zbog podrške kurdskim grupama u Siriji, te Švedskom kojoj, takođe zbog Kurda (pružanja utočišta aktivistima Radničke partije Kurdistana), blokira učlanjenje u NATO.

To se pak neće lako rešiti, ali Fidan se odlično pokazao u prošlosti – uspeo je da popravi narušene veze sa zalivskim arapskim državama, a bio je i pokretačka snaga približavanja Damaska i Ankare. 

"Turska je spremna da spusti loptu kada je Zapad u pitanju, ali samo ako ima povratnu informaciju, dakle uvek će se suprotstaviti diktatu spolja", ocenio je za Si-En-En urednik iz vlastima bliskog lista "Dejli sabah".

Bez potresa i na unutrašnjem planu

Na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova Sulejmana Sojlua zamenio je dosadašnji prvi čovek Istanbula Ali Jerlikaja. Novi ministar policije baviće se prevashodno posledicama katastrofalnog zemljotresa u kojem je poginulo više od 50.000 ljudi, a biće fokusiran i na tri i po miliona sirijskih izbeglica u zemlji, kao i antiterorističke akcije protiv Radničke partije Kurdistana (PKK).

Što se pak ekonomije tiče, povratak Mehmeta Šimšekana mesto ministra finansija – funkciju koju je obavljao između 2009. i 2015. pre nego što je postao zamenik premijera – očekivan je s nestrpljenjem budući da se veruje da će moći da izađe na kraj s velikim troškovima života i slabljenjem nacionalne valute – lire.

S vrlo izraženom društvenom polarizacijom, finansijskim neprilikama i regionom punim izazova, Erdoganov kabinet ima potencijal da popravi neke pogrešne ekonomske korake iz prethodnih godina, držeći se dosadašnje spoljnopolitičke pozicije. Ali mnogo toga će se svesti na ono što Erdogan želi, jer u Turskoj novac staje kod njega, zaključuje Si-En-En.