Ko je beskućnik u Kaliforniji?

Čak 90 odsto njih je stanovalo u Kaliforniji i nastavilo da bez krova nad glavom živi u okrugu gde su poslednji put imali stalnu adresu, a gotovo polovina su ljudi stariji od 50 godina

Gotovo polovina svih odraslih beskućnika u Kaliforniji su ljudi stariji od 50 godina, a čak 90 odsto njih krov nad glavom izgubilo je upravo u ovoj američkoj saveznoj državi, rezultati su velikog istraživanja Univerziteta Kalifornija u San Francisku.

Nalazi su pokazali i da je 75 odsto beskućnika nastavilo da živi u okrugu u kojem su poslednji put imali stalnu adresu, kao i da gotovo devet od 10 ljudi kaže da su visoki troškovi stanovanja glavni razlog zbog kojeg ne mogu da obezbede svoja četiri zida.

Istraživanje kalifornijskog univerziteta u kojem je učestvovalo 3.200 beskućnika, opovrgava neka uvrežena mišljenja o tome ko su ljudi koji žive na ulici u "zlatnoj državi", preneo je "Gardijan".

Rezultati su pokazali da rasprostranjeni stereotipi o tome da su beskućnici uglavnom ljudi koji dolaze iz drugih saveznih država kako bi iskoristili beneficije u Kaliforniji, kao i da su to većinom mladi koji su svojevoljno odabrali takav način života, nisu tačni.

"Ljudi su beskućnici jer su kirije previsoke. I imaju veoma malo opcija", rekla je glavni istraživač u studiji kalifornijskog univerziteta dr Margo Kušel za Asošijejted pres.

U Kaliforniji živi više od 171.000 beskućnika, oko trećine ukupne ove populacije u SAD. Kriza je postala katastrofa za javno zdravlje poslednjih godina budući da je starija populacija prinuđena da živi u šatorima, automobilima i drugim privremenim skloništima, a hiljade ih umire na ulici svake godine.

Kalifornija se smatra najnepristupačnijom državom za stanovanje, u kojoj radnici sa minimalnim zaradama moraju da rade gotovo 90 sati nedeljno kako bi priuštili jednosobni smeštaj.

Studija je pokazala i da je među starijom populacijom 41 odsto njih prvi put ostalo bez krova nad glavom posle 50. godine. Većina učesnika ankete rekla je da su troškovi stanovanja postali previsoki pre nego što su ostali bez doma, kao i da su imali prosečnu zaradu od 960 dolara mesečno šest meseci pre nego što su postali beskućnici.

Takođe, gotovo polovina je živela kod porodice ili prijatelja šest meseci pre nego što su ostali bez krova nad glavom, odnosno nisu plaćali zakup. Oni koji su imali zakupljenu nekretninu naveli su da su u proseku obaveštenje da će izgubiti dom dobili samo deset dana pred iseljenje, a oni koji nisu imali dogovoren zakup takvo upozorenje dobili su samo dan pre iseljenja.

Dve trećine učesnika istraživanja navelo je da je imalo mentalne i zdravstvene tegobe, više od trećine iskusilo je fizičko ili seksualno nasilje u vreme beskućništva, a sličan procenat njih morao je da potraži pomoć hitnih medicinskih službi u poslednjih šest meseci. Pristup zdravstvenoj zaštiti za njih je veliki problem, a jedan od pet ispitanika koji imaju terapiju navelo je da nisu mogli da je obezbede, iako su to želeli.  

Među beskućnicima najviše ih ima iz latino i crnačke populacije. Iako u opštoj populaciji Kalifornije crnci čine svega šest odsto, među beskućnicima čine 26 odsto, dok je 35 odsto njih iz latino populacije, a 12 odsto su Indijanci i starosedeoci.

Procenat zastupljenosti ove populacije u opštem stanovništvu Kalifornije i procenat zastupljenosti među beskućnicima u izrazitoj su nesrazmeri, pokazalo je istraživanje, odnosno iako čine manjinu u opštem stanovništvu, među ljudima bez doma su zastupljeni u visokim procentima.

Istraživanje je urađeno na zahtev guvernera Kalifornije Gevina Njusoma, ali ga nije finansirala država, dodaje se u tekstu.