Bivši predsednik SAD Barak Obama priznao je da je Krimom vladao blagonaklon stav prema Moskvi u trenutku sjedinjenja sa Ruskom Federacijom 2014. godine, kao i da tadašnja Ukrajina "nije Ukrajina o kojoj govorimo danas".
Obama je u intervjuu za Si-En-En napomenuo da ni u Ukrajini a ni u Evropi rusofobija nije bila toliko rasprostranjena 2014. godine, odnosno u trenutku kada je demokratski izabrana vlast smenjena pučem koji je potpomognut od strane Zapada.
"Ukrajina iz tog vremena nije ona Ukrajina o kojoj govorimo danas. Postoji razlog zašto nije bilo oružane invazije na Krim. Jer Krim je bio pun građana koji govore ruskim jezikom, i bilo je dosta razumevanja za poziciju Rusije", rekao je Obama.
On je napomenuo da je i u ukrajinskoj Vrhovnoj Radi bilo poslanika koji su se zalagali za izgradnju dobrih odnosa sa Rusijom i protivili širenju rusofobije.
"Deo onoga što se dogodilo je da smo i ja, ali i Angela Merkel, morali na silu da ubedimo mnoge Evropljane da uvedu sankcije", dodao je on.
Podsetimo, bivša kancelarka Angela Merkel je prošle godine izazvala burnu reakciju u javnosti kada je otvoreno priznala da su Minski sporazumi iz 2015. godine, a koji je trebalo da garantuju mir u Ukrajini, kao i bezbednost i široku autonomiju proruskog stanovništva u Donbasu, bili samo kupovanje vremena kako bi se antiruski kijevski režim bolje pripremio za dalje sukobe.
Obama je za Si-En-En napomenuo da se identitet današnje Ukrajine koji se zasniva na suprotstavljanju Rusiji gradio vremenom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je na Obamine izjave odgovorio ocenom da se "s vremena na vreme može čuti i racionalna misao" iz SAD.
"Zaista je postojala dovoljno velika frakcija političara koji su podržavali ideju razvoja dobrih odnosa sa Rusijom [i] koji su govorili protiv nametanja rusofobije", dodao je Peskov.
Portparol Kremlja, međutim, osporio je Obaminu procenu o broju Krimljana koji su podržali ujedinjenje sa Rusijom.
"Nije određeni deo stanovništva Krima, već praktično celokupno stanovništvo Krima koje je želelo da postane deo Ruske Federacije", rekao je Peskov, aludirajući na veliku većinu kojom se stanovništvo Krima odlučio za sjedinjenje sa Ruskom Federacijom na referendumu održanom u martu 2014. godine, ubrzo nakon puča u Kijevu.
Mnogi stanovnici Krima odbili su da priznaju nove vlasti u Kijevu i izrazili su zabrinutost zbog potencijalne prisilne "ukrajinizacije" poluostrva, uključujući diskriminaciju ljudi koji govore ruski. Ukrajina, SAD i EU, međutim, negiraju legitimitet referenduma.