Svet

"Blumberg": Kako SAD izvoze oružje i nasilje

Izvoz poluautomatskih pušaka i pištolja američkih kompanija dosegao je nove visine nakon što su 2020. proizvođači oružja dobili decenijama dugu bitku za pojednostavljenje odobrenja za izvoz
"Blumberg": Kako SAD izvoze oružje i nasiljewww.globallookpress.com © © Justin Tang

Bivši policajac koji je prošlog oktobra ubio 36 ljudi na severoistoku Tajlanda u najgoroj masovnoj pucnjavi u istoriji zemlje, bio je naoružan "zig zauerom P365" koji je putovao više od 8.000 kilometara iz fabrike u Nju Hempširu pre nego što je stigao u ruke ubice.

Taj "zig zauer" samo je mali deo sve većeg broja poluatomatskih pištolja i pušaka koje izvoze američki proizvođači oružja, a koja se kasnije koriste u nasilnim zločinima, piše "Blumberg".

Sa oko 400 miliona komada ličnog naoružanja koliko imaju građani Amerike, kompanije poput "Ziga" u potrazi su za novim kupcima u inostranstvu, a za taj zadatak pronašli su i partnera: saveznu vladu koja je pomogla da međunarodna prodaja poluatomatskog oružja dosegne rekordne nivoe.

Ekonomske i političke snage koje su podržale prodaju u inostranstvu pokrenute su nakon što je 2004. godine istekla zabrana vezana za jurišno oružje. Ali dosegli su nove visine nakon što su 2020. proizvođači oružja dobili decenijama dugu bitku za pojednostavljenje odobrenja za izvoz.

Poluautomatske puške napravljene u SAD sada dolaze do zemalja u rasponu od Kanade, koja ima stroge propise po ovom pitanju, do Gvatemale, gde oružje često završava u rukama kriminalaca.

Američko Ministarstvo trgovine podstiče i pomaže industriju oružja, igrajući čak i ulogu hostese, budući da zaposleni ministarstva pomažu u regrutovanju stranih kupaca, dovodeći ih svake godine na sajam u Las Vegasu i nudeći da ih povežu sa američkim proizvođačima. I to uprkos tome što se Amerika, pa i ceo svet užasava masovnih pucnjava u SAD, a stope kriminala rastu u mnogim zemljama u koje se oružje izvozi, ističe se u tekstu.

Otkako je zabrana istekla, izvoz poluautomatskog oružja dosegao je 3,7 miliona komada, više nego duplo samo za poslednjih šest godina. U apsolutnim brojevima, izvoz je i dalje samo delić domaće prodaje, ali uticaj koji on može da ima na države kojima je namenjen može biti ogroman.

Od izvoza oružja posle isticanja zabrane najviše je profitirao "Zig zauer" koji je zatvorio glavnu fabriku u Nemačkoj i proširio proizvodne hale u Nju Hempširu, oslanjajući se na labaviju zakonsku regulativu u SAD. "Zig" je najveći izvoznik ove vrste oružja i prodao je više od 935.000 komada protekle decenije. Navodno je ova kompanija, sa dobrim političkim vezama u administraciji bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, značajno uticala na izmenu propisa koje se tiču izvoza malokalibarskog oružja, a koja je dovela do toga da kontrola izvoza pređe sa Stejt departmenta na kompanijama naklonjenije Ministarstvo trgovine.

Uspeh proizvođača oružja manjeg kalibra oslanjao se na pomoć i republikanskih i demokratskih administracija, navodi se u tekstu. Poseban tretman stranih kupaca na sajmu u Las Vegasu, koji sprovodi Ministarstvo trgovine, datira iz 2014. godine i vremena predsednikovanja Baraka Obame, dok se izvoznički "dobar vetar" nastavlja i u mandatu aktuelnog predsednika SAD Džozefa Bajdena, koji javno kritikuje široko rasprostranjeno posedovanje ličnog naoružanja.

Iako nije do kraja jasno koliko legalno uvezenog oružja iz SAD završi u rukama kriminalaca, prema podacima savezne vlade za 11 odsto oružja pronađenog na mestu zločina u inostranstvu ispostave se da je legalno uvezeno iz SAD, a sa nedavnim skokom izvoza, ta brojka je sada sigurno veća.

Za pojedine proizvođače navodi se da ne prezaju ni od prodaje oružja "ispod žita", kupovine uticaja, pa čak i vršenje pritiska na donošenje određenih propisa i zakona u stranim državama u koje izvoze.

Za "Zig Zauer" se navodi da je 2018. bio pod sumnjom da je ilegalno isporučio desetine hiljada pištolja u Kolumbiju. Kompanija nije odgovorila na pitanja "Blumberga", a kako se dodaje, izvršni direktor kompanije optužen za malverzacije u Nemačkoj platio je kaznu od oko 12 miliona evra, najveću u nemačkoj istoriji kazni za izvoznike.

image